.
Jornal Nacional Diário - Tersa 30 Novembru 2010
Dili-Padre Francisco Guhilerme Barros hateten, durante tinan 10 ona Timor oan mehi ba transformasaun vida ekonomia, maibe to’o ohin lron povu seidauk senti vida ekonomia ne’ebe diak.
“Ita hamrik mesak durante tinan 10 halo ona restaurasaun ba ita nia indepedensia iha 1975 ate agora, buat barak ita halo ona buat barak ita seidauk halo Timor oan mehi atu halo transformasaun ba rai Timor hodi lori transformasaun iha nia vida iha vida social, ekonomia, spiritual no mos iha vida sosiedade,”katak padre Francisco Barros ba Jornalista Diario iha igreja katedral dili (28/11) relasiona ho komemorasaun proklamasaun indepedensia bad ala 35.
Tuir padre Barros katak, depois de indepedensia TL halo restautasaun iha tinan 2002 tuir nia hare buat barak mak sei la’o iha fatin, maske TL hetan osan barak husi Mina Rai, maibe povu balun iha foho hetan osan bo’ot liu mak U$20, ne’ebe vida ekonomia nia hare sei la’o hela iha fatin, povu barak seidauk senti katak, sira livre ona maibe sira senti seidauk indepedensia total.
Padre Barros hatutan, iha vida politika nia hare desizaun sira ne’ebe governu halo seidauk to’o ba iha povu kikoan i seidauk senti buat ne’ebe nain ulun sira foti no deside.
Hau hanoin ho loron ida ne’e ita hotu-hotu, liu-liu ita nia nain ulun sira refleta oinsa mak ita hakarak ita halo ba ita nia nasaun no ba povu ida ne’e, neebe luta atu sai husi sofrementu nia laran hodi liberta lolos ne’ebe laos iha vida politika deit, maibe iha vida ekonomia no social,”haktuir Padre.
Padre Baros hatutan tan, progresu dezenvolvimentu durante tinan hirak nia laran nia parte hare katak, iha ona avansa dezenvolvimentu balun, maibe iha vida saude liliu iha HNGV sei iha lamentasoens husi doutor ho infremeiru sira ne’ebe serviso durante 24 oras ne’ebe seidauk hatudu progresu ne’ebe diak hanesan Hospital Nasional sa tan iha distritu no sub-distritu inklui sukus.
Padre barros mos koalia kona ba Estrada katak; Estrada iha dili laran deit kuak hanesan iha foho sa tan iha distritu sira.
“Hau hanoin atu loke Estrada foun tenki fo resposta ba nesesidade ne’ebe Estrada tuan ho capital tamba bele asesu ba povu hodi fan produtu local, liliu Estrada iha area rural, hau mos hanoin governu tenki halo planu ne’ebe diak kona ba Estrada,”tenik Padre.
Komemorasaun loron Proklamasaun da Indepedensia Timor Leste ba dala 35 padre Guilherme Barros, fo hanoin ba maluk jovens sira atu hare nasaun Timor leste ne’ebe indepedensia hodi liberta an ona husi Indonesia saida mak atu kontribui ba nasaun liliu sira tenki prepara an katak, laos tur hemu, hein festa para atu dansa, maibe prepara an envolve iha kursu formasaun oi-oin hodi kapasita an no buka tempo atu le’e, estuda hodi kria servisu ruma ba nia an.
Ne’ebe kreatividade hatudu katak; prepara an ba nasaun TL indepedensia demokratiku ne’e, Joven sira tenki iha mentalidade foun katak, agora povu timor no joven Timor ne’ebe agora hamrik mesak hodi kontribui ba paz no dezenvolvimentu iha area saida deit.tos
.

Jornal Nacional Diário - Tersa 30 Novembru 2010
Dili-Padre Francisco Guhilerme Barros hateten, durante tinan 10 ona Timor oan mehi ba transformasaun vida ekonomia, maibe to’o ohin lron povu seidauk senti vida ekonomia ne’ebe diak.
“Ita hamrik mesak durante tinan 10 halo ona restaurasaun ba ita nia indepedensia iha 1975 ate agora, buat barak ita halo ona buat barak ita seidauk halo Timor oan mehi atu halo transformasaun ba rai Timor hodi lori transformasaun iha nia vida iha vida social, ekonomia, spiritual no mos iha vida sosiedade,”katak padre Francisco Barros ba Jornalista Diario iha igreja katedral dili (28/11) relasiona ho komemorasaun proklamasaun indepedensia bad ala 35.
Tuir padre Barros katak, depois de indepedensia TL halo restautasaun iha tinan 2002 tuir nia hare buat barak mak sei la’o iha fatin, maske TL hetan osan barak husi Mina Rai, maibe povu balun iha foho hetan osan bo’ot liu mak U$20, ne’ebe vida ekonomia nia hare sei la’o hela iha fatin, povu barak seidauk senti katak, sira livre ona maibe sira senti seidauk indepedensia total.
Padre Barros hatutan, iha vida politika nia hare desizaun sira ne’ebe governu halo seidauk to’o ba iha povu kikoan i seidauk senti buat ne’ebe nain ulun sira foti no deside.
Hau hanoin ho loron ida ne’e ita hotu-hotu, liu-liu ita nia nain ulun sira refleta oinsa mak ita hakarak ita halo ba ita nia nasaun no ba povu ida ne’e, neebe luta atu sai husi sofrementu nia laran hodi liberta lolos ne’ebe laos iha vida politika deit, maibe iha vida ekonomia no social,”haktuir Padre.
Padre Baros hatutan tan, progresu dezenvolvimentu durante tinan hirak nia laran nia parte hare katak, iha ona avansa dezenvolvimentu balun, maibe iha vida saude liliu iha HNGV sei iha lamentasoens husi doutor ho infremeiru sira ne’ebe serviso durante 24 oras ne’ebe seidauk hatudu progresu ne’ebe diak hanesan Hospital Nasional sa tan iha distritu no sub-distritu inklui sukus.
Padre barros mos koalia kona ba Estrada katak; Estrada iha dili laran deit kuak hanesan iha foho sa tan iha distritu sira.
“Hau hanoin atu loke Estrada foun tenki fo resposta ba nesesidade ne’ebe Estrada tuan ho capital tamba bele asesu ba povu hodi fan produtu local, liliu Estrada iha area rural, hau mos hanoin governu tenki halo planu ne’ebe diak kona ba Estrada,”tenik Padre.
Komemorasaun loron Proklamasaun da Indepedensia Timor Leste ba dala 35 padre Guilherme Barros, fo hanoin ba maluk jovens sira atu hare nasaun Timor leste ne’ebe indepedensia hodi liberta an ona husi Indonesia saida mak atu kontribui ba nasaun liliu sira tenki prepara an katak, laos tur hemu, hein festa para atu dansa, maibe prepara an envolve iha kursu formasaun oi-oin hodi kapasita an no buka tempo atu le’e, estuda hodi kria servisu ruma ba nia an.
Ne’ebe kreatividade hatudu katak; prepara an ba nasaun TL indepedensia demokratiku ne’e, Joven sira tenki iha mentalidade foun katak, agora povu timor no joven Timor ne’ebe agora hamrik mesak hodi kontribui ba paz no dezenvolvimentu iha area saida deit.tos
.

0 comentários:
Enviar um comentário