Terça-feira, 28 de Dezembro de 2010

Gastao Salsinha: Ezije Petsionariu Nafatin Hanesan Militar no Duun Politika Nain Sira Uza Petisionariu

.
Eskluxivu Tempo Semanal - Ermera, 27.12.2010

Governu Timor Leste dehan fila-fila katak kazu petisionariu rezolvidu tiha ona hafoin hetaan pakote de rekoperasaun hodi fila ba moris hanesan ema sivil sira. Maibe eis Tenente Gastao Salsinha maka tama kadeia hafoin atentadu hasoru Xefe do Estadu no Primeiru Ministru RDTL ninia moris iha loron 11 fulan Fevereiru 2008 ne’e, seidauk satisfeitu nafatin hodi haruka ekipa ida husi Petisionariu lori sira nia ezijensia ba orgaun do estadu ninian.

Lian Nain husi Petisionariu ne’e sei konsidera katak petisionariu sei nafatin hanesan militar tan ba seidauk iha espulsu ofisial masked ala barak ona estadu hatun ona desizaun ruma no foo ona osan de rekoperasaun maske nia rasik seidauk simu. Tuir fontes governu ninian dehan Gastao Salsinha ho sira ne’ebe tama kadeia la hetaan osan rekoperasaun tan ba tama hela kadeia iha momentu ne’eba.

Iha parte seluk, salsina ne’ebe dadur dezde Abril 2008 sentenca tiha ba kadeia hetaan perdaun husi vitima 11 de Fevereiru DR. Jose Ramos Horta iha Agusto 2010 ne’e, informa katak petisionariu ne’e uluk ema politiza uza ba sai firmentu politika ba partidu balun hodi manan elisaun. Mai ita ba sani hamutuk intervista eskluxivu ida ne’ebe tempo Semanal (TS) halo ho lider Petisionariu, Gastao Salsinha (GS), iha loron (27/12) hanesan tuir mai iha okos ne’e.

TS: Irmaun Salsinha, bele esplika uitoan kona ba ita boot ninia sentiment hafoin sai husi Kadeia?

GS: En Prinsipiu, ami sai husi ona komarka, ha’u senti kontente. Tan ba ami ida-idak fila hamutuk ho ami nia familia no ema hotu ne’ebe durante ne’e foo nia simpatia ba ami. Hanesan buat ida mos ita dehan, ami sai husi nakukun, hakat ona ba naroman. Hanesan buat ida karik kontente uitoan de’it purke buat barak mak la loos nafatin.

TS: Karik ita boot bele esplika buat sa ida de’it mak tuir ita boot ninia haree sei la loos nafatin ne’e?

GS: Buat sira ne’ebe la loos nafatin ne’e maka hanesan ne’e; hahu husi uluk kedas ita koalia kona ba verdade ho Justisa. Ne’ebe, ita haree ba realidade ohin, loloos justisa ne’e ba parte balun de’it. Maibe ba ema sira ne’ebe, ita dehan iha poder, ba sira ne’e justisa la iha. Tan ba ida ne’e maka ita dehan, buat balun lao loos no buat barak maka lao la loos nafatin.

TS: Ita boot dehan justisa ba ema kiik de’it no ladun vale ba ema ne’ebe iha poder. Karik tuir ita boot ninia hanoin boot sese maka ita boot hanoin tenke ba hataan iha justisa maibe la ba hataan?

GS: Ha’u hanoin kona ba ida ne’e, ita la presiza atu sita tan sira nia naran. Tan ba buat hotu-hotu, uluk ita haree iha inkeretu ida mai husi komisaun internasional ne’e mensiona tiha ona sese maka involve iha krize ida ne’e. Ema ne’ebe merese duni atu ba hataan iha tribunal, sira ne’e naran kompletu hotu ona, iha komisaun inkeretu internasional. Ne’ebe ha’u hanoin ita la temi tan sira nia naran mos diak hela.

TS: Tuir informasaun katak iha dia 20 de Dezembru ita boot ho grupu ida, mai hasoru Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmao. Bele hatene objetivu ita boots sira ba hasoru PM ne’e saida?

GS: Ha’u la ba hasoru Primeiru Ministru, maibe ha’u delega de’it ekipa ida, kompostu husi petisionariu ema nain walu. Ne’ebe sira ne’e, lori ami nia karta de ezijensia ka karta de deklarasaun ida ba. Karta ne’e dirize ba Prezidenti da Republika, Prezidenti Parlamentu Nasional, Primeiru Ministru nune’e mos haruka ba Prezidenti Tribunal de rekursu. Iha momentu ne’eba ha’u la ba mas hau delega ekipa ida maka ba.

TS: Karik bele hatene, Pontus de ezijensia saida de’it maka ita boot sira hato’o?

GS: Kona ba Ezijensia sira ne’e, primeiru ami ezije kona ba ami nia estatutu. Iha estatutu ne’e tan ba dezde 2006 to’o agora, hahu husi fulan ne’ebe ami hetaan espulsa husi Brigadeiru Jeneral, atual Maijor Jeneral Matan Ruak; ida ne’e, to’o agora ami sei ezije nafatin katak ami tenke nafatin iha militar. Tan ba seidauk iha espulsu ka deklarasaun ruma por eskrita husi estadu ka governu ne’e seidauk iha. Tan ba ida ne’e maka ami ezije estadu ne’e tenke deklara sai ami nia estatutu. Iha ne’eba maka tempu atu ba tribunal. Sira tenke dehan ami nafatin iha militar ga, sivil ga, traidor ga, kriminozu ga, rebeldes ga? Sira rasik mak tenke deklara ba publiku. Ida ne’e maka ami nia ezijensia hatoo ba ulun boot nain haat ne’e.

TS: Karik Ita boot sira simu fali ona resposta ruma?

GS: Seidauk...seidauk simu resposta. Parese sira sei foo resposta mai depois de tinan foun ne’e ka ba oin. La hatene loos. Mas agora sira seidauk foo resposta ruma kona ba karta ne’e.

TS: Agora daudauk ita boot servisu hela nuudar saida hafoin sai husi kadeia? Ami nia intensaun katak ita boot ninia ativiadade agora ne’e hanesan emprezariu ka hanesan agrikutores?

GS: Ha’u agora daudauk ita bele dehan fila fali ba agrikutor. Tan ba tuur halimar hamutuk ho familia sira de’it. Entaun halo netik servisu kiik oan balun iha uma, hanesan hamoos toos ka kafe duut oan sira ne’e. Ida ne’e maka ha’u nia servisu lor-loron ninian.

TS: Depois de ita boot tama kadeia se maka foo apoiu ekonomia ba ita boot ninia kaben hodi haruka ita boot ninia oan sira ba eskola?

GS: Depois de tama kadeia nein ema ida maka tau matan ba ha’u nia familia. Nein partidu ida ka grupu ida fali, mos la’e. So ha’u nia familia uma laran rasik sustenta ha’u nia kaben ho oan sira ate ha’u sai fali husi kadeia to’o ohin loron.

TS: Hanesan eis lider petisionariu ida, karik ita boot sei senti iha responsabilidade moral ba ita boot ninia membru sira? Se karik senti iha duni responsabilidade ne’e, sa ida maka ita boot sei halo?

GS: Primeiru, ha’u sei konsolida fila fali sira. Halo sira hamutuk fali, ko’alia fila fali ho sira kona ba asuntus petisionariu sira nian. Ida ne’e maka ha’u nia objetivu prinsipal. Tan ba ha’u lakohi, sira atu namkari depoiz monu ba ema seluk nia manobra politika. Nune’e duni ha’u konvida sira para ko’alia ho sira atu labele repete tan kazu hanesan 2007 ne’ebe petisionariu sira, politik nain sira uza ba sira nia interese politik depois hotu tiha lakohi simu responsabilidade. Tan ba ida ne’e maka nu’udar sira nia komandante no sira nia porta voz, ha’u sei foo hanoin nafatin ba sira.

TS: Ita boot ohin temi buat ida ke interesante dehan politik nain sira uza petisionariu iha 2007 ba sira nia interese politika. Se loos maka uza ita boot sira?

GS: Iha 2007 hanesan ita hotu hatene, partidu lubuk ida maka uza petisionariu ne’e hanesan sira nia instrumentu ba kampanya politika sira nian. Lori petisionariu nia naran husi fatin ba fatin, hodi manan tiha ema barak nia simpatia. Depois too sira kaer ukun, nega tiha fali petisionariu, ate sira hasai tan lia fuan dehan petisionariu ne’e rebeldes.

TS: Se loos mak sira ne’e? Bele temi naran?

GS: Sira ne’ebe maka agora kaer hela ukun.

TS: Husi Ita nia koalia ne’e hatudu katak ita boot dehan petisionariu ne’e sai vitima ba ema seluk nia interese no arepende ita boot sira monu tama ba, iha lasu politiku sira nian. Ne’e loos ga la’e?

GS: Ne’e klaru, ami sai vitima ba politiku balun. Ita bele dehan, la’os de’it monu ba lasu....la’os de’it monu ba lasu maibe ami monu duni, monu duni. Tan ba jogu ne’e sira maka halo duni. Hafoin sira joga ami hanesan sira joga catur. Atu defende sira nia interese. Tan ba sira mesak labele alkansa objetivu sira ne’e. Maibe ami sai hanesan ponte para sira hakat ba mai. Too ona sira nia objetivu, nega tiha fali ami no dehan ami ne’e rebeldes.

TS: Maibe Estadu liu husi Governu ne’ebe kaer ukun ne’e, iha 2008 depois de kazu 11 de Fevereiru, foo ona osan rekoperasaun ba petisionariu sira hodi bele reintegra fila fali sira ba komunidade hanesan ema sivil ida. Tan ba sa mak ita boot seidauk satisfas nafatin?

GS: Kona ba osan rekoperasaun hodi haruka petisionariu sira fila ba moris hanesan komunidade sivil ida, ba ha’u ida ne’e la importante. Tan ba ita atu resolve problema ida, la’os resolve ho osan. Atu resolve problema ida too nia rohan tenke hetan solusaun diak ida; Ne’ebe importante maka parte hotu-hotu konkorda ona ho dezisaun ruma. Husi ida ne’e maka ita bele foo osan ou la foo osan. Mas problema ne’e sei too klaran de’it ita hanesan haluha tiha de’it, depois ita foo ona osan ne’e ba ha’u ladun satisfeitu ho desizaun ida ne’ebe Governu halo ne’e.

TS: Karik ita boot mos simu ona osan rekoperasaun husi estadu?

GS: Ha’u; ho ha’u nia maluk sira nain hirak ne’ebe mate iha krize ne’e hamutuk ho ami na’in hirak mak dadur; ami la simu osan rekoperasaun. Mai ha’u ami simu ka la simu konforme ba estadu. Se estadu hanoin dehan ami iha direitu hanesan, ne’e sira nia desizaun, se dehan direitu la hanesan mos, ne’e sira nia desizaun.

TS: Agora daudauk ita boot sai ona atu evita ema seluk uza Petisionariu hanesan instrumentu politika, karik ita boot sei harii patidu politiku ida hanesan informasaun ne’ebe sirkula?

GS: Aaahhh...ida ne’e ha’u husu deskulpa de’it, karik. Tan ba mai ha’u la iha liu interese atu harii partidu politika ida. (TS)
.

11 comentários:

Anónimo disse...

O kalsinha mate beik, O han te tanba O ema kidun beik, diak liu han te deik.

Anónimo disse...

Ne mak onian matan no kidun koak loke hotu.

O ba husu xanana fo ninian oan feto ba O.

Anónimo disse...

Timor nação ida democrata. Qualquer ema ida, bele ezije nia direito. Sira ne´e mak mane duni. Tamba se la hodi sira, Timor ohin loron ema parte Leste mak dumina Timor... Nakfera tia hanesa ne´e diak liu, para ita bele respeito ba malu katak ita nudar timor oan, laiha ema ida tauk ba ema ida... Se mak la gosta sira tamba barak mak hela iha lona okos durante tinan 2...

Anónimo disse...

Maluk Juventude Timor oan sira, se hakarak fo komentariu ba informasaun ka notisia ruma laos lori fali ita nia emosaun hodi hatudu iha ema nia blog ida ne'e.
Obvio katak politika nain sira uja ita nia maluk Jovem sira hodi halao interese politika nain sira nian, maibe buat hirak ne'e tamba ita jovem sira rasik la le, la hanoin, la observa saida mak ema politika nain sira hakarak. Se ita hotu hadomi ita nia nasaun karik diak liu tur hakmatek no halao ita nia atividade lor-loron hodi bele kontribui netik ita nia nasaun ita ne'e.
Hau nia jovem maluk sira, hau sente triste se ita jovem sira mak hare malu ladiak, ita atu lori ita nia nasaun ne'e ba iha nebe?
Keta lor-loron husu hela deit ba nasaun atu fo osan ka material ruma ba ita, maibe ita koko kolabora ka kontribui mos buat ruma netik ba ita nia nasaun kiik ida ne'e.
Timor ne'e laos parte leste nia nem parte oeste nian. Ita hotu hamutuk mak ohin loron bele sai nasaun ida mak Timor Leste.
Ita nia maluk petisionariu sira tanis ba governu atu selu sira tamba sira mos iha direito maibe hein katak governu selu tiha sira, sira mos bele kontribui nafatin nasaun ida ne'e. Laos lori nafatin buat pasadu nebe ho ita nia beik rasik atu kria fali instabilidade iha rai laran.
Lia fuan ikus liu hau atu hatan deit maluk nain rua iha leten nia komentariu katak presija estuda makaas no buka koñesemente edukasaun hodi respeitu ema seluk. Ba maluk ida nebe mak fo komentariu radikal los atu halo fera Timor,... Timor ne'e laos buat nebe ita boot hanoin iha kakutak agora dadauk ne'e. Presija refleta diak konaba Timor ne'e oinsa mak to'o ona ohin loron hodi ema hotu bele moris livre ona se kompara ho passado.
Hanoin at deit ba rai ida ne'e hau sente katak ita sei hetan hela deit difikuldade iha ita nia vida moris oin mai, nafatin ba nafatin.

Hakuak boot ba maluk sira hotu, keta hanoin sobu nasaun deit.

Feliz natal no ho Tinan 2011 ne'e bele hamosu fali hanoin nebe diak ba hau nia maluk joventude sira seluk nebe buka estraga nasaun deit.

Husi Joventudi Bemori

Anónimo disse...

Consekuensia husi tabele maka mai ona ne'e......se ita bot uluk luta ba rai ne'e karik ita bot atu halo buat ida ba rai ne'e sei hanoin dala sanulu maka foin halo....laos tur2 sente iha forsa dehan buat hotu2 fasil deit.....hakarak halo diak ba rai ne'e tenki hatene uluk povo nia sofrementu durante luta ba ukun an nia objectivo mak paz ho dame...estabilidade ba desenvolvimentu pais.....keta ida ne'e ita bot lahatene karik..ne sa susar bot..

Anónimo disse...

Irmão nia comentario iha okos nee diak, ba hau mos simu, irmão nia ideia... Mas Timor, neste momento se iha hela, base ida corupção e poder de familiares... Qual é problema, resolve tia peticionario sira nia problema para la bele iha tan requerimento... Ema balun hodi osan mal gasto,, ema balun ba taru manu futu; foti deit liman $2000/3000 dolar sem halo buat ida. Antes indonesia iha Timor sira ne inan aman hamutuk ho ind agora sira nia oan mak kaer proyek iha timor laran? Mak ne deit, desejo continuaçaõ de Natal e boas entradas... Ba irmãos sira hotu...

Anónimo disse...

komentario ida karaik ne los,ne duni ita povu lable beik ita sempre hakilar ukun an,ita fo ita nia an ba halo cladestina ba bapa kaer ho castigo depois ita lakon tempo ba eskola ita lakon ita nia futuru ema sempre dehan matenek mak ukun ne duni ita nia oan sira mai ne eduka sira di diak para labeleh sai vitima politik ema bot sira nian,hare tok ema bot sira nia oan aman uluk pro otonomi agr oan sai bot....hare tok mari nia oan sira,sira ba eskola hotu iha liur...sira nia aman soran povu oho malu estraga labarik sira nia actividade para escola e depois sira nia oan iha gelar mak bel tur iha fatin bot...thanx happy new year..

Anónimo disse...

Timor Leste too ohin loron sei laiha dadus statika ida mak hatudu katak iha grupo maioria ou minoria ida mak domina. Komentariu neebe kolega fo sai iha leten tuir deit ita boot nia emosaun no dala ruma ita boot mai husi grupo milisia neebe mak uluk lakohi ukun an, tamba iha ita boot nia kakutak hakarak atu halo rahun no halo nakfera TL no lakohi kontribui ba estabelidade iha rai laran. Karik sai sasukat ba ita boot komposisaun lider F-FDTL, hau hanoin ita boot halo lai reflesasun ituan kona ba prosesu historia Falintil too iha tinan 1999. Tamba atu sai lider iha forsa defesa ida nia laran tenki liu husi kareira ida no nia lideransa nee tenki liu husi esperiansia no desafio oin-oin. Situasaun nee la’o iha instituisaun forsa defesa iha mundo tomak laos iha TL deit. Maibe iha TL iha esepsaun ba buat hirak nee. Realidade hatudu iha ofisiais iha F-FDTL nia laran neebe la mai husi kareira militar hanesan Kolonel Koliati no Maijor Marcus, Rebelão Alfredo Reinaldo neebe halo traisaun ba iha doutrina militar kecuali Kolonel Koliati nee hatudu nia lealidade ba instituisaun F-FDTL. Tamba sa mak sira halo traisaun? Tamba sira hetan buat hirak nee (sai ofisial iha Falintil) ho fasil laliu husi sakrifisiu neebe Falintil sira enfreta durante tina 24 liu ba. Rebelão hirak nee la valoriza sakrifisiu neebe ita nia herois sira husi Komandante Boot Nicolau Lobato hatudu hela mai gerasaun foin no heroi seluk neebe hari nasaun nee ho sira nia ran no ruin. Tamba nee husu ba juventude TL tomak atu halo buat ruma tenke halo reflesaun ba nia an no buka hatene no estuda lalaok resistensia nia sakrifisiu. Tamba hari nasaun ida laos fasil do que sobu nasaun. Ba rebelão hanesan Alfredo Reinado merese mate tamba hakarak sobu nasaun. No rebelão Salsinha Cs merese simu kastigo neebe todan tamba mos hakarak sobu nasaun RDTL neebe heroi sira harii ho nia ran no ruin.

Anónimo disse...

Sr. Gastão Salsinha ! Hau mak hanesan ó sai krimiso boot hasoru estadu diak liu tur nonok doke exigi tun sae. Hatene tuir an halo krimi kontra hela estado hakarak exigi karuk los nafatin. Sorti ona estadu husik ó moris no fo indulto ba ó. Karik hau mak oras nee lider iha nasaun nee uluk kedas hau haruka fo hariis tiha ona ó alias oho tiha deit, tamba ó sai fini aat ba nasaun TL.

Anónimo disse...

Sr. Salsinha ! Hau lee ita nia entrevista nee hau laran makili fali. Ita boot nia kakutak nee la’o ka lae. Uluk rekruta ba F-FDTL nee aprende doutrina militar ka lae? Tuir hau nia hatene katak sei dauk iha mundo nee membro forsa defesa halo krimi hasoru estado hakarak exigi atu fila fali ba militar aktivu. Karik ida nee mai husi hanoin ita boot nia neebe ema bain-bain hanaran pikiran dari orang yang berpangkat PERWIRA tapi berotak KOPRAL ! ha...ha...ha.....

Anónimo disse...

Hei, Salsinha ! O hein deit. Agora tama ona tina fiskal foun 2011 nee Xanana ho Horta sei fo projecto ba O. Iha TL biasa krimoso kontra Estado, Governu tau matan liu. Exemplo hanesan o nia maluk Railos. Krimoso kontra Estadu, mas Governu fasilita nia fo Projectu boot. Nee duni o mos hein deit, hei Kriminoso, Rebelao!