Sexta-feira, 3 de Dezembro de 2010

KJHF Suku Bibileo Craras Akuza, “Assesor Sosiedade Sivil Falsifika MoU”

.
Jornal Nacional Diário - Kuarta 02 Dezembru 2010

Dili-“Klibur Joventude Hari Futuru (KJHF) Suku Bibileo Craras, akuza asesor Primeiru Ministru Joaquim da Costa Fonseca ba asuntu sosiedade Sivil halo falsifikasaun ba akrdu de entendementu (MoU) hodi halakon osan U$ 5mill.

João Viana Baptista nu’udar koordenador KJHF suku craras liu husi konferensia imprensa iha sede Forum Organizasaun Não Govermental Timor Leste (FONGTIL) Caicoli Dili, segunda-feira (29/11).

João Viana informa katak, Vice Primeiru Ministru José Luis Guterres reprezenta governu no nia parte rasik reprezenta KJHF asina akordu hamutuk iha Dili, loron 12 Agostu 2010 mak governu atu transfere osan U$ 1.000.000 na konta bankaria benefisiadu.

João Viana dehan, valor osan ne’e hakerek iha akordu puro (asli-red) artigu 3U. konaba valor atribuisaun, alina 1 hateten katak, apoiu finanseiru tuir memorandu ida ne’e ho valor total U$ 10.000.000 “rihun sanulu” (dolares Amerikanu). Maibe mosu fali memorandu entendementu falsu ida, ne’ebe asina iha dili, loron 30 agostu 2010, ne’ebe hamenus ona U$ 5.000.000 “rihun lima” dolares Amerikanu.

João Viana hatutan katak, akordu ba osan ho montante U$ 10.000.000 ne’e atu ba hal’ao aktividade infantile iha suku Craras Bibileo distritu Vique-que.

João Viana tenik, depois hasina tiha momerandum de entendementu ne’e, Assessoria para assuntu sosiedade sivil orienta kedas KJHF suku Bibileo/Craras hodi loke sira nia konta bamkaria iha Banku Mandiri. No iha, 7 de outubru de 2010, osan ne’ebe mak tama iha numeru bankaria KJHF Suku Bibileo/Craras ne’e iha deit U$ 5.000.000.

“Iha 11 de Outubru 2010, ami ba chek iha Banku Mandiri osan ne’ebe mak tama iha numeru bankaria KJHF Suku Bibileo/Craras ne’e iha deit U$ 5.000.000.

“Ho ida ne’e iha 12 de outubru de 2010 dadersan tuku 09.00 Otl ami ba husu nafatin klarifikasaun ba Sr. Asesor katak ho baze legal saida mak nia halo mudansa ne’ebe se pihak deit ou sub-subar deit, no ami lahatene, hatan Asesor ne’e katak; hau (Joaquim Fonseca, red) pronto atu sira hasai hau tamba osan U$ 5.000.000 (lima ribu) ne’e. kecuali osan lima ribu ne’e tama iha hau nia bolsu. Hateten hotu tiha fila kotuk ba liu,” João Viana Baptista hasara Asesor nia lia fuan.

Nia informa katak, iha loron (21/10/2010) nia parte ba hasoru Assesor Vice PM hodi informa problema ne’e ho dokumentu ne’ebe mak assina tiha ona hodi resolve.

“No Sr. Assesor Vice Primeiro Ministru hateten mai hau (João Viana, red) katak, labele bomba buat ne’e sai”, nia sujere.

La satisfas nafatin, maka iha dia 24 de Outubro 2010 dadersan tuku 11.00 otl João Viana ba hasoru vice PM iha nia rejidensia Farol Dili, hodi informa problema ne’e ho evidensia, maibe vice PM hateten deit atu pasiensia oituan.

“Asesor sosiedade sivil ne’e defende nafatin dokumentus illegal ho U$ 5,000.00 ne’e, no hodi dehan katak dalan uniku atu resolve mak ne’e, ita to’o deit iha komprimisiu ida katak, depois hatama relatoriu no proposta foun mai mak ita aprova fali, no iha tinan oin mai mak sei sai perseiru dezenvolvimentu ne’ebe diak. No hau (João Viana,red) hatan katak, haul abele foti desijaun agora,”nia informa.

João Viana hateten katak, iha dia 11 de outubru de 2010 assessor ba sosiedade civil dehan katak nia mak halo mudansa ba orsamentu ne’e, maibe hikus fali nia nega tiha, dehan la hatene.

Tamba ne’e reprejetante Joventude Craras ne’e mos afirma ba Asesor ba soceidade sivil ho nia funsionariu tomak atu responsabliza ba problema ida ne’e, basa hatudu momos katak iha hahalok korupsaun, abuzu de poder, Mal Administrasaun, ho indikasaun falsifikasaun dokumentus nasaun nian, no mos falsifikasaun asinatura proponents nian.

Klibur Juventude Suku Bibileo/Craras husu sua Ex.cia. Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão nuudar tutela, Provedor Direitus Humanus no Justisa (PDHJ) ho Komisaun Anti Korupsaun (KAK) no Parlamento Nasional (Komisaun A no Komisaun C ba sosiedade sivil no Vice PM Jose Luis Guterres ba Assuntu sosiedade Sivil, atu halo investigasaun ne’ebe klean ba problema ida ne’e.

Hanesan fo sai iha media nasional balun, Assesor PM ba asuntu sosiedade civil Joaquim da Costa Freitas rezeita ho osan U$ 5.000.00 lakon iha Gabinete Asesor Sosiedade Sivil nian.

“Bazeia ba dokumentus ne’ebe mak ami iha (Asina memorandum of Understending).

Asesor sosiedade civil so rekhuinese ba U$ 5.000.00 ne’e ami la rekuinese, ami nia dokumentu ho Finansas nia dokumentu hanesan. Hau pronto atu hatan iha ne’ebe deit,”nia komenta.azs
.

2 comentários:

Anónimo disse...

Ou Diario Nacional maka arbiru ka Joao maka hare naran no numeru sala? Assessor Primeiro Ministro ba Asuntu Sociedade Civil dadauk ne'e tuir hau hatene nian naran Joaquim da Costa Freitas. Jornal Diario Nacional hakerek fali Joaquim Fonseca. Tuir hau hatene, assessor ida uluk maka nia naran Joaquim Fonseca, maibe agora troka ona.
Hau hatene katak orsamentu ba apoiu sociedade civil nian ne'e tinan ida USD 5,000,000 (dollar amerika juta lima). Ba proposta ida, organizasaun ida bele husu deit maximu USD 30,000 (rihun tolu nulu, ka tiga puluh ribu dolar amerika). Ne'eduni hau la fiar katak Governu sei asina akordu ida ho maluk Joao ne'e hodi fo ba nia organizasaun osan USD 10,000,000 (dola amerikanu juta sanulu). Montane ida ne'e barak liu fali orsamentu ne'ebe governu aloka tinan-tinan ba fundu sociedade civil tomak.
Ida seluk fali, sistema ne'ebe aplika iha 'disbursement' ka pencairan osan apoiu ba organizasaun sociedade civil ne'e susar tebe-tebes atu staff husi gebinete PM rasik atu foti osan ne'e. Tuir hau hatene, sira ne;e trata surat deit, hatama CPV ba Ministerio Financas maka transfere osan ba organizasaun nia konta. Karik hanesan maluk Joao hatete katak osan ne'e fo deit USD 5,000,000 (juta lima), mos hau fiar katak Joaquim Freitas (laos Joaquim Fonseca) sei foti osan restu ne'e. Nia so bele foti, se karik Ministerio Financas transfere fali osan restu ne'e ba ninia konta.
Oras dadauk ne'e tribunal sira la dauk funsiona didiak be ema ida bele du'un ema seluk nar-naran deit. Maibe lolos ne'e halo a'at ema nian naran hanesan ne'e bele hetan multa civil maka ne'e.
Diak liu hate numeru sira ne'e didiak, le'e no hakerek ema nia naran sira ne'e didiak. Tamba lae, loron ruma iha dalan klot ruma ita boot sira sei bele hetan susar karik.
Jornal sira ne'e mos koalia maka dehan prefissional, investigativu, etc, maibe iha realidade ne'e la investigativu to'ok ida. Naran ema ida koalia hakerek dadauk ona.
Ikus liu, hau atu dehan deit ba Joao Viana ne'e, osan USD 5,000,000 ne'e boot teb-tebes. Lalika hein to'o USD 10,000,000. Ita boot hodi deit USD 5,000,000 ne'e mos bele halo buat barak ona. Laos deit atu dezenvolve Kraras. Viqueque tomak ne'e ita boot bele halo mudansa barak ona. Bravo! Ita boot nia orsamentu boot liu fali Secretaria de Estado ba Formasaun Profissional nian ba tinan 2010, ne'e hetan deit USD 4,850,000 (juta hat no rihun atus walu lima nulu)

Anónimo disse...

Notisia ida ne refleta frakesa no inkapasidade hosi Jornalista ida nian atu hakerek secara profesional. At liu tan kuando media ou journalista ne hanaran nia an media ou journalista investigativo. Tem que consiente ituan katak imi nian tinta nebe imi rasta iha imi nian surat tahan, wainhira la ho cuidado, akurat no profesional bele halo ema seluk naran foer e sai vitima no sei at liu tan kuando ho imi nian iresponsabilidade hamosu tan konflito entre ema sira nebe la salah.

Ne duni, husu ba media ida ne atu fo atensaun ba imi nian staff ou journalista nebe ba halo kobertura atu kuidado ho dadus no informasaun nebe iha relasaun ho ema ida nian identidade.