.
Josefa Parada - Kinta, 16 Dezembru 2010 - SUARA TIMOR LOROSAE
DILI-Bankada Fretilin iha Parlamentu Nasional preokupa tebes ho utilizasaun fundus milaun 1 USD iha Gabineti Prezidenti Republika (PGR) ba programa redusaun pobreza, tanba diskunfia komesa uza sala ona.
Fundus milaun 1 USD ne’e hetan aprovasaun iha PN iha Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiscal 2010, ne’ebe aloka hamutuk mos ho fundus Sosiedade Sivil iha Gabineti Primeiru Ministru.
Iha diskusaun Parlamentu Nasional ho Governu kona ba relatoriu OJE 2010, deputadu sira tenta bei-beik atu hetak klarifikasaun detailadu kona ba verba milaun 1 USD ba GPR hodi uja ba programa redusaun pobreza ne’e. maibe, relatoriu ujus ba fundus ne’e la klaru, tanba ne’e mosu diskunfiansa husi deputadu sira katak, funsionariu GPR iha Komisaun ba Redusaun Probreza, utuliza sala ona fundus ne’e.
Xefe Bankada Fretilin, Aniceto Guterres, dehan, iha audensia publiku ho Governu la iha esplikasaun klaru konaba osan miliaun 1 USD ne’ebe GPR uza ba programa redusaun probreza.
“Ita koalia fora legalidade, kestaun mak ne’e osan ne’e lori halo saida? Audensia ho governu mos la esplika buat ida,” afirma Aniceto.
Aniceto dehan, nudar reprezentante povu, ninia parte hakarak hatene osan ne’e gasta ba saida. “Se ba halo uma karik, halo hira? Iha ne’ebe, osan hira mak gasta ba ida ne’e, uma ida gasta hira? Kriteriu atu hetan uma ne’e oinsa?,” kestiona Aniceto.

Josefa Parada - Kinta, 16 Dezembru 2010 - SUARA TIMOR LOROSAE
DILI-Bankada Fretilin iha Parlamentu Nasional preokupa tebes ho utilizasaun fundus milaun 1 USD iha Gabineti Prezidenti Republika (PGR) ba programa redusaun pobreza, tanba diskunfia komesa uza sala ona.
Fundus milaun 1 USD ne’e hetan aprovasaun iha PN iha Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiscal 2010, ne’ebe aloka hamutuk mos ho fundus Sosiedade Sivil iha Gabineti Primeiru Ministru.
Iha diskusaun Parlamentu Nasional ho Governu kona ba relatoriu OJE 2010, deputadu sira tenta bei-beik atu hetak klarifikasaun detailadu kona ba verba milaun 1 USD ba GPR hodi uja ba programa redusaun pobreza ne’e. maibe, relatoriu ujus ba fundus ne’e la klaru, tanba ne’e mosu diskunfiansa husi deputadu sira katak, funsionariu GPR iha Komisaun ba Redusaun Probreza, utuliza sala ona fundus ne’e.
Xefe Bankada Fretilin, Aniceto Guterres, dehan, iha audensia publiku ho Governu la iha esplikasaun klaru konaba osan miliaun 1 USD ne’ebe GPR uza ba programa redusaun probreza.
“Ita koalia fora legalidade, kestaun mak ne’e osan ne’e lori halo saida? Audensia ho governu mos la esplika buat ida,” afirma Aniceto.
Aniceto dehan, nudar reprezentante povu, ninia parte hakarak hatene osan ne’e gasta ba saida. “Se ba halo uma karik, halo hira? Iha ne’ebe, osan hira mak gasta ba ida ne’e, uma ida gasta hira? Kriteriu atu hetan uma ne’e oinsa?,” kestiona Aniceto.
Nia fo rajaun katak, Bankada Fretilin kestiona tanba iha informasaun balun hatete katak GPR halo deit uma ba ema husi partidu ruma tanba ema balun ne’ebe toma konta ba osan refere nudar Sekretariu Jeral partidu balun.
Aniceto dehan, Bankada Fretilin lakohi atu osan ne’e mal-gastus no ema balun uza ba ninia interese politika.
“Ami rona informasaun barak, aumenta tan ho relatoriu la iha, aumenta tan ami nia preokupasaun ida ne’e keta uza ba interese partidu karik,” katak Aniceto.
Nia dehan, Bankada Fretilin la kestiona interese Prezidenti Republika Jose Ramos Horta atu kombate kiak, maibe kestiona deit responsabilidade ba osan redusaun probreza.
Xefe Bankada PUN no Prezidente Komisaun A ba Asuntu Konstitusional, Fernanda Borges, hatete, ninia parte foin rona komisaun ida ne’ebe PR Horta harii ba programa kombate probreza.
Borges duvidas alien de tanba redusaun probreza laos kompetensia Prezidenti Republika nian, tanba mos komisaun ne’e la hetan legalidade ruma.
“Ami husu ba Premeiru Ministru bele para transfere osan ba Prezidente hodi halo atividade kombate probreza tanba defisil atu ita kontabiliza,” Borges mensiona.
Nia dehan, buat hotu tenki lao tuir ninia dalan no tuir ninia kompetensia rasik nune’e labele hamosu konfujaun.
Ba oin, Borges hatutan, tanba governu mos tau ona orsamentu miliaun 65 USD ba programa harii uma, tan ne’e diak liu PR hapara ona ninia atividade halo uma ba ema kiak sira.
Deputada ne’e dehan, ninia parte rona informasaun balun ne’ebe hatete katak, ema balun husi partidu foun sira uza osan refere hodi promove sira nia partidu.
Assesor Prezidente Republika ba Asuntu Juventudi, Quitiliano Monis, dehan, ninia parte so prosesa deit proposta ne’ebe tama no prosesu pagamentu halao husi Gabinete Premeiru Ministru.
“Ami iha ne’e so prosesa surat tahan deit, osan ami la hare. Proposta ruma tama, ami aprezenta ba Prezidente Republika no Prezidente mak desidi atu fo apoiu ka lae,” esplika Quitiliano.
Tuir nia, osan miliaun 1 USD ne’e maske kiik maibe ninia parte konsege halo buat barak iha distritu 11, menus Distritu Lautem ho Aileu.
“Se hau mak iha deputadu nia fatin, hau tenki fo parabens ba ema ne’ebe kaer deit osan miliaun 1 USD, maibe halo programa ida ke bo’ot,” Quitiliano argumenta.
Quitiliano esplika mekanismu atu fo apoiu ba ema kiak sira katak, la bazia deit ba proposta, maibe ninia parte mo’os tu’un direitamente ba fatin hodi hare ema ne’ebe merese duni atu hetan apoiu ka lae.
Maske la informa naran projetu no montante osan ba projetu refere, maibe nia informa deit katak, iha Distritu Viqueque implementa projetu 1, Distritu Baucau (projetu 2), Distritu Oecusse (3), Distritu Covalima (2), Distritu Manufahi (4), Distritu Ainaro (2), Distritu Liquica (2), Distritu Ermera (5) ho Distritu Dili iha projetu 42.
Quitiliano esplika katak, projetu hirak ne’e balun sei iha prosesu nia laran no espera iha fulan ida ne’e sei remata.
Osan ba redusaun probreza ne’e, nia hatete, uza mos ba programa Festival Kultura Ramelau no Tour de Timor.
“Osan ne’ebe ami seidauk gasta husi osan miliaun 1 USD ne’e kuaze rihun 600 USD,” informa assessor ne’e.
Wainhira STL tenta konfirma asuntu ne’e ho Direitur Jeral GPR, Mateus Belo, no Assesor PM ba asuntu Sosiadade Sivil, Joaquim Freitas, maibe lakonsege hetan komentariu ruma. gin
.

2 comentários:
Ossan nee maka PM no PR lori foo ba MUNJ hodi estraga Major Alfredo. Quintaliano no Agusto Junior Trindad maka MUNJ nia boot. Sira maka hahu Partido Desenvolvimentu Nasional. Sira mesak asasinu
Ita lalika lori kazu Arfredu ba kait buat selseuk. Alfredu mate ne'e tamba nia mak hakarak duni, nia hakarak defende nasaun entaun tenke servi ba nasaun liuhusi instituisaun nebe nia servisu ba (F-FDTL), maibe halai sai husi QG sai rebelde entaun ne'e hasoru estadu, trai fali F-FDTL, dehan ema hotu sala nia mak loos. Ne buat laloos nebe ita labele defende, se mak defende nia, ne'e laos nasionalista, patriotismu laiha.
Enviar um comentário