.
19 de Novembro de 2010 - sapo.tl
Primeiru-ministru Timor-Leste, Xanana Gusmão, ohin halo tiha eventuál defende sosa títulu dívida portugeza nian husi revizaun Lei Fundu Petrolíferu nian, iha deklarasaun ba Lusa hafoin hasoru malu ho Prezidente Repúblika.
"Dehan Primeiru Ministru ba Prezidente Repúblika katak ita aposta ba iha posibilidade atu diversifika investimentu ba ita nia Fundu nó ita iha hela prosesu konsulta nian.
Ida ne´e sei akontese depois de Konsellu Ministru sira mai, tanba kestaun mak husi Lei Fundu Petróleu, nó bainhira ami aprova mak lori ba Parlamentu haree hikas fali ba Lei", hateten nia ba Lusa.
Deklarasun sira husi Primeiru Ministru iha sentidu atu, kazu Timor-Leste deside atu sosa dívida portugeza nian, só bele halo ida ne´e bainhira la se’es husi Lei atu bele aplika de´it ho persentazen uitoan husi Fundu, ho títulu ke la’os iha dólares no mós husi osan-mean norte-amerikanu.
"Prezidente fó apoiu totalmente ba saída mak atu ita bele diversifika, tanba ita iha de´it iha osan-mean amerikanu nó ita lakon hela nó só de´it diversifika tuir tékniku sira ne´e ami rona, katak ita bele manan ", deklara tiha Xanana Gusmão.
Ba revizaun Lei nian, Konsellu Ministru sira la hola desizaun ida iha reuniaun ohin loron ne´e, tuir xéfe Governu, ne´ebé fó sai katak sei iha faze auskultasaun no bele dehan katak halo tiha referensia proposta nian ida ne´ebé la hanesan ho projetu ne´ebé elabora husi Ministériu das Finanças nó aprezenta tiha iha semináriu balun ne´ebé espesializadu.
"Ami sei iha prosesu konsulta nian , ami sei rekolla hela opiniaun barak , maibé klaru katak tenke ba iha Parlamentu", esklarese ona primeiru-ministru, admitidu katak estratéjia diversifikasaun aplikasaun nian ida ne´ebé diak, bainhira lei ne´e altera, foin mak bele empresta empréstimu sira, atu bele selu hotu nó fila fali ba investimentu sira ne´e.
"Iha ideia kontraditória: balun dehan katak la presiza kahur iha Fundu nó ita bele halai ba prosesu sira seluk (atu dezenvolve país).
Sira seluk fali dehan katak la’e nó envez de halai ba emprestimu diak liu bele uza Fundu ne´ebé ita nian.
Ha´u nia opiniaun katak se ita investe osan ho diak, emprestimu ne´ebé iha sei selu ho funan tuir aplikasaun sira ne´ebé iha . Sira ne´e hotu sei iha prosesu estudu nia laran", Konklui ona.
Karik iha posibilidade husi Timor-Leste mai sosa títulu dívida portugeza nian uza Fundu Petrolíferu, ne´ebe hetan rezultadu husi petróleu, admite tiha iha fim de semana kotuk liu ba husi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, ba marjen konferensia entre Xina nó país lusófonos sira.
Ba Governu estratéjia polítika aplikasaun hirak ne´ebé husi Fundu no ninia jestaun operasionál ba Autoridade Bancária de Pagamentos (futuru banku sentrál).
Dezde kriasaun Fundu nian, iha tinan 2005, maske sei iha reseita ba fatin petrolíferu nian ida de´it Bayu-Undan, ho explorasaun hamutuk ho Austrália, folin ba petróleu nian ne´ebé aas halo expetativa diak liu no Timor-Leste ohin loron iha situasaun finanseira ida ne´ebé dezafogada, ho dólares millaun rihun 6 603 iha ninia fundu soberanu nó laiha dívida interna nó externa.
Lei, iha redasaun atuál, obriga atu pelu menus pursentu 90 proveitu hirak husi petróleu tenke investe iha títulu husi osan-mean norte-americanos, ho klasifikasaun AA ka superiór nó prazu ida ho médiu inferiór ba tinan neen.
Investimentu seluk ne´ebé ativa labele sa´e liu ba pursentu 10 no sei sai iha emisaun externa nian ida, ho liquidez nó transparensia, negosiu iha merkadu finanseiru nian ho regulasaun ne´ebé forte.
.

19 de Novembro de 2010 - sapo.tl
Primeiru-ministru Timor-Leste, Xanana Gusmão, ohin halo tiha eventuál defende sosa títulu dívida portugeza nian husi revizaun Lei Fundu Petrolíferu nian, iha deklarasaun ba Lusa hafoin hasoru malu ho Prezidente Repúblika.
"Dehan Primeiru Ministru ba Prezidente Repúblika katak ita aposta ba iha posibilidade atu diversifika investimentu ba ita nia Fundu nó ita iha hela prosesu konsulta nian.
Ida ne´e sei akontese depois de Konsellu Ministru sira mai, tanba kestaun mak husi Lei Fundu Petróleu, nó bainhira ami aprova mak lori ba Parlamentu haree hikas fali ba Lei", hateten nia ba Lusa.
Deklarasun sira husi Primeiru Ministru iha sentidu atu, kazu Timor-Leste deside atu sosa dívida portugeza nian, só bele halo ida ne´e bainhira la se’es husi Lei atu bele aplika de´it ho persentazen uitoan husi Fundu, ho títulu ke la’os iha dólares no mós husi osan-mean norte-amerikanu.
"Prezidente fó apoiu totalmente ba saída mak atu ita bele diversifika, tanba ita iha de´it iha osan-mean amerikanu nó ita lakon hela nó só de´it diversifika tuir tékniku sira ne´e ami rona, katak ita bele manan ", deklara tiha Xanana Gusmão.
Ba revizaun Lei nian, Konsellu Ministru sira la hola desizaun ida iha reuniaun ohin loron ne´e, tuir xéfe Governu, ne´ebé fó sai katak sei iha faze auskultasaun no bele dehan katak halo tiha referensia proposta nian ida ne´ebé la hanesan ho projetu ne´ebé elabora husi Ministériu das Finanças nó aprezenta tiha iha semináriu balun ne´ebé espesializadu.
"Ami sei iha prosesu konsulta nian , ami sei rekolla hela opiniaun barak , maibé klaru katak tenke ba iha Parlamentu", esklarese ona primeiru-ministru, admitidu katak estratéjia diversifikasaun aplikasaun nian ida ne´ebé diak, bainhira lei ne´e altera, foin mak bele empresta empréstimu sira, atu bele selu hotu nó fila fali ba investimentu sira ne´e.
"Iha ideia kontraditória: balun dehan katak la presiza kahur iha Fundu nó ita bele halai ba prosesu sira seluk (atu dezenvolve país).
Sira seluk fali dehan katak la’e nó envez de halai ba emprestimu diak liu bele uza Fundu ne´ebé ita nian.
Ha´u nia opiniaun katak se ita investe osan ho diak, emprestimu ne´ebé iha sei selu ho funan tuir aplikasaun sira ne´ebé iha . Sira ne´e hotu sei iha prosesu estudu nia laran", Konklui ona.
Karik iha posibilidade husi Timor-Leste mai sosa títulu dívida portugeza nian uza Fundu Petrolíferu, ne´ebe hetan rezultadu husi petróleu, admite tiha iha fim de semana kotuk liu ba husi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, ba marjen konferensia entre Xina nó país lusófonos sira.
Ba Governu estratéjia polítika aplikasaun hirak ne´ebé husi Fundu no ninia jestaun operasionál ba Autoridade Bancária de Pagamentos (futuru banku sentrál).
Dezde kriasaun Fundu nian, iha tinan 2005, maske sei iha reseita ba fatin petrolíferu nian ida de´it Bayu-Undan, ho explorasaun hamutuk ho Austrália, folin ba petróleu nian ne´ebé aas halo expetativa diak liu no Timor-Leste ohin loron iha situasaun finanseira ida ne´ebé dezafogada, ho dólares millaun rihun 6 603 iha ninia fundu soberanu nó laiha dívida interna nó externa.
Lei, iha redasaun atuál, obriga atu pelu menus pursentu 90 proveitu hirak husi petróleu tenke investe iha títulu husi osan-mean norte-americanos, ho klasifikasaun AA ka superiór nó prazu ida ho médiu inferiór ba tinan neen.
Investimentu seluk ne´ebé ativa labele sa´e liu ba pursentu 10 no sei sai iha emisaun externa nian ida, ho liquidez nó transparensia, negosiu iha merkadu finanseiru nian ho regulasaun ne´ebé forte.
.

3 comentários:
Imi haree deik ba Neokolonialistas nain 2 nian oen ne, ba sosa divida iha rai kiak portugal, tandeik Portugal ne, sira nain 2 nian abo sira nian rai.
Ramos-Horta hatudu duni ninia ignoránsia boot. Nia hakarak ita ba debe iha China maibé nia mós hakarak ita empresta ba Portugal? Nusá mak nia la husu ba ninia abon sira iha Portugal atu ba debe langsung de'it husi China?
Ramos, tu grande KARAL-U pa!
Enviar um comentário