Quinta-feira, 11 de Novembro de 2010

País tenke investe iha defeza nó seguransa hodi proteje ninia soberania

.
11 de Novembro de 2010 - sapo.tl

Primeiru Ministru, Xanana Gusmão, defende ona ohin katak “Timor-Leste labele ezita atu investe iha ninia defeza nó seguransa atu hodi bele proteje soberania país ninian.

Investe iha “kursu pilotu” Defeza nó Seguransa, ne’ebé hala’o iha Dili, Xanana Gusmão subliña ona mós katak “país demokrátiku nó dezenvolvidu sira, iha tinan atus, sira preokupa ho sira ninia defeza nó seguransa, ho nune’e investe iha área importante sira”, nune’e mós Timor-Leste tenke halo hanesan.

Hanesan teritóriu ida, ne’ebé tama iha le’et Ázia nó Pasífiku, entre Austrália nó Indonézia, viziñu ne’ebé bo’ot ho “backgrounds” ne’ebé oinseluk, maibé bele adota, iha pasadu, polítika ida hanesan iha relasaun ba ita nia deztinu, Timor-Leste tenke evita atu monu bá polítika hirak ne’ebé habobar, hodi hanoin katak ninia Konstituisaun, só ba nia de’it, mak bele garante independénsia nasionál, integridade teritoriál nó soberania konabá ninia rekursu sira. Piór liu tán, se ita hanoin ema seluk mak sei respeita ita nia Konstituisaun”, tenik ona.

Iha parte seluk husi ninia diskursu, Xanana Gusmão defende ona katak “futuru adesaun ASEAN, labele ho lalais tenke haree liu tán iha termus ekonómiku duke polítiku nó seguransa”.Primeiru Ministru, nu’udar mós ministru Defeza, hanoin ona katak, tuir konstituisaun, Forsa Defeza Timor-Leste (FALINTIL-FDTL) maka garante independénsia nasionál, integridade teritoriál nó liberdade nó seguransa husi populasaun sira hasoru kaulker agresaun ka ameasa esterna.

“Sei iha funu iha futuru? Iha opiniaun pesoál ida, ha’u dehan katak nunka se bele tau ba sorin posibilidade konflitu ne’ebé armandu, iha natureza saida de’it.

Ita nia história rasik fó sai ona mai ita, nune’e mós ho funu sira seluk ne’ebé akontese ona nó akontese mós iha mundu ohin loron, katak hirak ne’ebé provoka ona, husi razaun oioin atu hodi haka’er konabá rekursu naturais país seluk”, nia observa ona.

Konabá ameasa nó deztabilizasaun, Xanana Gusmão dehan katak iha planu internu, ne’e nesesáriu hamenuz “dizkrepánsia iha atuasan, dala barak iha bandeira nia okós iha diferensa demokrátika...ne’ebé maka hafahe”.

Primeiru ministru hateten mós ona iha konkretu nesesidade ba servisu nasionál informasaun, “área ida ne’ebé labele debate iha país demokrátiku, ne’ebé estabelese ona iha tinan atus”.

“Ita tenke reforsa ita nia kapasidade hodi kumprende ajitasaun emosionál nó ninia ligasaun sira, husi ajente sira ne’ebé maka opera iha ita nia país, nó aproveita ho liberdade totál ho movimentu sira ne’ebé mak ita rasik hetan husi sira:, subluña ona.

Xanana Gusmão tenik tán katak “Ita tenke sai husi inoperánsia totál ne’ebé hodi la hatene se’e nó oinsá kontrulu ba ita ninia komunikasaun sira.

Teknolojia ne’ebé modernu, ohin loron, hatu’ur ita iha hodi husu ajuda bo’ot iha interese ekonómiku, ne’ebé maka sempre halori ba interese polítikus. Atu rezolve hirak ne’e hotu, tenke investe barak liu iha área seguransa interna”, nia hataka.
.

0 comentários: