Sexta-feira, 5 de Novembro de 2010

OJE 2011 INFRAESTRUTURA TENKE PREORIDADE

.
Miro Nascimento - Sesta, 05 Novembru 2010 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI- Membrus Parlamentares husu atu governu iha aprezetasaun proposta Orsamentu Jeral do Estadu (OJE) tinan fiscal 2011, ne’ebe governu sei aprezenta iha 15 Novembru, tinan ne’e, tenke tau preoridade nafatin ba infra-estrutura.

Membru PN husi Bankada PSD, Hermes Barros afirma katak, infra-estrutura tenke sai nafatin preoridade tanba povu barak sei kontinua halerik kona ba be mos, eletrisidade ho estrada.

“Kestaun tolu ne’e sai ona hanesan problema nasional. Eletrisidade la balansu ba povu, be mos menus no estrada kontinua defikulta povu nia asesu,” dehan Hermes ba STL iha PN, Kinta (04/11).

Nia argument kata, problema eletrisidade grave liu ona, tanba povu barak to’o agora la hetan asesu eletrisidade ne’ebe diak hanesan nasaun independente ida hahu husi suku tama to’o distritu. Nune’e mos konaba estrada, ne’ebe governu aloka tiha orsamentu bo’ot maibe estrada iha rurais sai problema, inklui Estrada ligasaun distritu ba distritu no distritu ba nasional.

“Povu barak la bele hadia sira nia vida, tanba asesu ba estrada la diak. Governu iha responsabilidade atu hare. Tenke hatama planu ne’ebe diak no iha dezenhu teknikamente ba durasaun alkatraun. Ida ne’e maka ami sei hein husi governu,” afrima Hermes.

Kona ba be mos, povu barak sei limiti be mos tanba governu la iha planu ne’ebe diak oinsa zere be mos ba iha populasaun tomak.

Nia tenik, governu mos la hatene aproveita sentral be mos iha fatin adekuada atu distribui ba populasaun tomak. Tanba ne’e, governu tenke esforsu an diak liu tan iha orsamentu 2011, hodi monta politika ne’ebe klaru ho tekniku ne’ebe forte tanba politika ba infra-estrutura iha tinan rua antes, barak mak falha.

Alende ba infra-estrutura, komisaun funsaun publika mos tenke hametin nia kontrola ba servisu funsionariu publiku tanba dala barak servisu la tuir regras no prosedementu funsaun publiku.

“Funsionariu barak halimar liu game. Oras servisu seidauk to’o, sai tiha ona. Buat sira ne’e tenke hadia tanba sira maka makina ba jestaun estadu,” argumenta Hermes.

Membru Bankada CNRT, Natalino dos Santos argument katak, governu presija reforsa politika ba sosio- ekonomi atu halakon kiak iha TL.

“Ida ne’e tenke sai preoridade makas ba governu, tanba problema kiak se kontinua, sei fo impaktu bo’ot ba estadu,” komenta Natalino.

Governu mos, katak Natalino, tenke kontinua halo investimentu publiku hanesan pagamentu ba idozus, veteranus, inklui fo bolsu estudus no halo uma ba ema kbiit laek sira.

Dezenvolvimentu mos tenke kontinua ba iha infra-estrutura bazika hanesan ba be mos, eletrisidade ho Estrada, atu bele fasilita povu hadia nia moris iha ekonomia rural.

Natalino mos la simu argumentu balun ne’ebe hateten, programa barak falha tanba inkapasidade governu nian.

Deputadu husi Bankada KOTA, Manuel Tilman fali hateten, preoridade ba 2011 mak halerik hotu ne’ebe povu sira hato’o barak ona ba iha Primeiru Ministru Xanana Gusmão durante aprezentasaun Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN).

“Se hau la sala durante hau hare iha televizaun, halerik hirak ne’e barak liu konaba Estrada, saude, edukasaun no bemos. Tan ne’e governu tenke iha sistemazisaun ba planu ne’ebe apar duni,” komenta Tilman.

Nia dehan tan, PM Xanana tenke konsensia atu tau duni povu nia preokupasaun ne’ebe nia rona ona husi sub distritu hotu. Tanba PN rasik katak Tilman aloka ona milaun U$3.500 ba governu hodi prepara draft ba PEDN.

“Importante mos povu tenke iha asistensia uma ne’ebe diak. Tanba tuir relatoriu saude nian katak 70% populasaun TL sei toba iha rai,” komenta Tilman.

Vice prezidenti Bankada Fretilin, Francisco Miranda Branco hateten, alende edukasaun, saude no infra-estrutura, agrikultura mos tenke sai preoridade tanba 80% povu hanesan agrikultor.

Edukasaun importante tanba estadu presija rekursu humanus ba dezenvolvimentu nasional, infrastrutura tanba hanesan elementu importante atu atrai mos investimentu.

“Realidade implementasaun ba politika agrikultur la lao tanba halao jestaun ne’ebe sala. Governu implementa fali politika ne’ebe ita nia povu rasik seidauk abitua,”argumenta Branco.

Nia fo ezemplu, povu abitua liu ho uza karau atu fila rai. Maibe, Ministeriu Agrikultura no Peska (MAP) fahe fali hand trator hodi fo impaktu povu nia rendementu ba hare menus.

Branco mos husu governu atu tau mos konsiderasaun ba diskursu Prezidente da Republika Ramos Horta iha sesaun solene PN foin lalais ne’ebe husu governu atu tenke halo kontensaun ba despezas.

“Ida ne’e signifika governu tenke poupa ona nia gastu hodi hare sa preoridade maka bele alkansa uluk.tenke trava gastus ne’ebe arbiru atu nune’e bele dezenvolve povu ho diak,” hakotu Branco. qdy
.

1 comentários:

Anónimo disse...

OJE 2011 halo xanana ho Ministros siran familia mak bokur tan.