Sábado, 6 de Novembro de 2010

KAMARADA XANANA LALIKA SOE SALAH BA EMA SELUK

.
Por MAUBERE TUBA RAI METIN em "PM, GRUPU BALUN DEFENDE EMA NIA INTERESSE"

Hau bolu ba kamarada Xanana atu lalika soe salah ba ema seluk. Diak liu halo uluk introspeksaun ba ninia a'an no ninia governu nia estrategia politika nebe ke sira AMP nia hamutuk defende no hala'o to'o oin loron desde ke sira assume poder político husi formas ilegais, inconstitucionais no anti-democraticos.

Governo ne'e tenke ser hanesan lalenok ida nebe ke apresenta ninia aspektu mos no justu nia ba nia Povo no ninia opositores politicos sira. Governo AMP tenke serve interesses Povo kik no kiak Maubere i liliu labele halu'an Asuwain Falintil no Juventude Maubere nebe ke sofre liu no terus barak ba hodi liberta ita nia RDTL husi potensia militar RI nia.

Nune sira ne merese louvor e honra no mos iha direito atu hetan moris oh kondisoens diak no hakmatek tanba sira mak oin loron Governo AMP kokotek dadauk iha rai doben Timor Lorosae nia laran ne'e.

Kona ba riku soi husi rai doben TL nia laran ne'e tenke aplika ba atu serbi ita nia povo kik no kiak Maubere nia interesse tuir ita nia estrategia politika funu nia nebe ke ita halo propaganda politika loron loron iha Ailaran tinan 25 nia laran nebe ita dean katak ita funu hasoru kolonialismo portgues tanba ita lakohi sira susu ita bokor no rai bokor i husik hela ita sai karekas maran hodi kulit no ruhin deit.

Nune mos neokolonialimo Indonesio mai oh forsa hodi halo invasaun no agresaun ba ita nia Rai no Povo ita lakohi sira tanba sira hodi sira nia propaganda politika dean katak sira mesak ita nia maun no alin deit, nune sira hakarak mai hodi libert ita husi mukit no nakukun laran iha kolonialismo portugues ni okos, maibe sira nia pratika hatudu momos mai ba ita Povo TL tomak oin seluk tiha i la tuir sira nia koalia oh mmidamidar no funan funan ne'e...

Nune sira nia munafik ne'e ita hareé momos katak sira hakarak hane'an ita hodi ukun ita ba sira nia interesse do ke ba ita povo kik no kiak maubere nia, nune mak sira nia liafuna de'an ba ita katak ita "sama sama" maibe sira sama ita to'o rabat rai...

Governno AMP atu hetan fali konfiansa husi ita nia Povo kik no kiak tenke fo'o ninia inkondisional apoio ba hari justisa ida nebe ke imparsial no independente ba hodi investiga no condena autores nebe ke komete crimes de genocidio contra a vida e dignidade do Povo Maubere.

Enkuantu governo AMP la prenche precondisoens nebe ke ita teme dadauk iha leten ne'e, por mais ke AMP haksoit to'o lalehan hodi hakilar hakilar to'o sai katuas no ferik deit maibe povo kik no kiak atu fiar tan sira mak laek ona...
.

4 comentários:

Anónimo disse...

O beikten bolu Asu het nian aman (kamarada xanana)
Kolonialista nian restu sira nunka hanoin diak ba povu Timor nian diak.

O hatene siknifikadu KAMARADA?
Se xanana mak kamarada, milisi, oportunistas, traidores sira la hetan fatin hanesan: Ministros, secretario do eastado etc.

Anónimo disse...

Xanana deixou de ser um Camarada um puppet do exterior mafioso em que confiou mais nas milicias,oportunistas e defensores de autonomia juntamente com o Horta e os seus cumplices para assaltoa ao poder. Se fosse um camarada na havia a crise de 2006 e o golpe implantando um governo do gosto do exterior.Tanto o Horta e o Xanana passaram a ser traidores do povo e da Nacao Maubere.

De Aikurus

Joni Martin disse...

Komentariu sira hanesan ema stress sira nian. Ambisu atu ukun fali mas forsa laiha ona hanesan ema nebe nehan laiha entaun hateten aat ema arbiru deit.
Diakliu kualia tuir realidade deit.

Anónimo disse...

Saudações académicas,

Ha'a hakarak dehan deit katak, ema ida kaundo hakerek no lê hatene ona, ne sentido katak nia analisa hatene, kaundo nia analiza hatene ne'e hatudu katak nia iha kakutak, kaundo nia iha kakutak, ne'e hatudu katak nia ema rasional, kaundo ema racional katak ema normal, kuando ema normal hatudu katak nia koalia uza kakutak i laos usa ain tur. Politik ita bele politik, interesse ita bele iha interesse maibe ema nia naran diak no imagem laos ita atu sama ba rai. Tanba ita rasik lakoi ema sama ba rai ita nia naran diak no ita nia imagem furak. Tanba ne'e hau konkorda ho maun Joni Martins nia hanoin " ne'e komentário ema s3 nian ou ema abnormal sira nian". Komentário hosi ema nebé ambisi, lakon esperança y at liu tan ita dehan katak ne'e komentário hosi ema nebe usa ain-tur para hanoin. Laos ema académico mak hanoin hansa ne'e. Ita bele dehan katak ne'e ema "irasional". Ita dehan ema ne'e hosik tia nia "kamarada". Be ita ba questiona ne'e halo saida, se tuir los ne'e kamarada ne'e liafuan komunista nian, liafuan neb'e uluk uza iha rezime najista nian, usa iha resime komunista Rusia, Cuba, Vietnam no rai komunista sira. Ita dehan konseitu ne'e komum, maibe sempre ligado ho ema nia lalaok política no lalaok idiologia nian. Maibe ida nebe importante katak ema ne'e (Xanana)hadomi duni timor luta ka komanda to liberta povo hosi indonésia, to ohin loron nia salva povo hosi ema idiologia esquerda sira nia liman. Karik nia logika bela lao hansa ne'e, Sr. Xanana hosik nia "camarada" tanba nia hadomi timor. Nebé nia husik karik nia "kamarada" tanba camarada ne'e imi Fretelin nian rasik, entaun nia nebé imi hein katak nia bele nafatin iha Fretelin para imi bele ukun tinan 50 tanba nia figura sentral ba povo timor nian, imi lakon nia figura agora imi lakon esperança tanba ternyata Alkatiri laos ideal Povo nian, imi lakon dalan lakaon kadeira no lakon ukun, ba tarata ema at ba dun ema at, ba dehan ema incompetente i dehan tan governo inconstitucional. Hehhehehh (ne hau hamnasa tia lai) Be governo inconstitucional karik imi la ba halo keixa ba tribunal para prova katak inconstitucional ne'e. Hum....., dalan tuir justiça no lei kan iha...., ne'e too. be tan sa koalia sem base. Wao.... ne'e irmaun Joni Martins dehan ne'e los duni, katak imi nia komentario sira ne'e mesak "bernada" estres, desesperança nian deit. diak liu tur nonok, atu analiza situasaun karik analiza tuir ema eskola oan, ema formado, labele "ASBUM" (asal Bunyi)deit. Ne'e ema hamnasa ita. Ema dehan "Camarada" sira ne'e dehan ema matenek maibe iha realidade hatudu katak sira nia kakutak ne'e tahu mak nakonu, ou bele dehan, sira nia kakutak nia lula ne'e halai hotu mai iha ain-tur". En´taun "camarada" ha'u nia liafuan mak ne'e deit. Keta hirus, ita atu descute karik, koalia ho kakutak malirin no usa base legal i analiza tuir realidade, keta semo iha kalohan leten, se lae imi kalohan dada-an imi bele monu mate tun mai. hehheh, ne koitadu Timor lakon ema. Ok

Um Grande Abraço para todos


(Braga-Portugal, 2010 - Paresma D'aquinho)