Quarta-feira, 10 de Novembro de 2010

INFRAESTRUTURA TINAN OIN, GOVERNU MANTEIN " FAKAR " OSAN

.
Timor Post Tersa, 09 Novembru 2010

Dili-Ministra Finansas Emilia Pires hatete, Orsamentu Jeral do Estadu 2011, governu sei tau prioridade nafatin bá infra-estrutura no kapasitasaun rekursu umanu.

“Iha tinan 2011 ita sei hakiak fundus rua especial, fundu ida ba infraestruturas no fundu ba rekursus humanus para aliende ita nia fundu normal konsolidadu orsamentu ne’e ninian,” afirma Pires ba Jornalista sira, horisehik iha Palacio do Governu.

Nia haktuir, prioridade infraestrutura mak Estrada no oviamente eletrisidade tau nafatin osan iha ne’eba, osan ne’e sei tau barak oituan para aselera oituan i restu iha 2012 no 2013.

Tuir Ministra Emilia, governu mos kontinua tau osan iha perte rekursu humanu ninian, tamba ida ne’e mos importante.

Husu kona-ba montante orsamentu 2011 nian mos orsamentu infra-estrutura ho rekursu humanus, Emilia koalia, orsamentu ne’e agora tekniku sei prepara hela i seidauk liu husi konselhu Ministru, ne’ebé nia labele koalia.

Ministra Emilia realsa, montante orsamentu ba infra-estrutura no rekursus humanus mos hanesan, kuandu orsamentu liu ona husi konselhu Ministru seidauk aprova.

“Ami sei bá aprejenta orsamentu Jeral Estadu 2011 ba Parlamentu Nasionál iha dia 15 novembru,”haklaken Ministra Emilia.

Entertantu (Internasional Monitary Fund, apresia avansus ne’ebe mak Governu AMP halo, maibe sira nafatin Preokupa ho kapasidade governu AMP nian ba ezekusaun orsamentu jeral estadu ne’ebé mak sei lao neineik liu.

Bainhira delegsaun ne’e remata hasoru malu ho Primeiru Ministru Xanana Gusmão iha Palacio do Governu horisehik, Ministra Emilia Pires konfesa katak, IMF hato’o observasaun ba dezenvolvimentu TL nian iha governu ne’ebé xefia husi PM Xanana Gusmão.

“Sira aprezenta mai ami saida mak sira hetan, hatete katak iha Timor ita halo avansusu barak, ne’eb’e sira fo parabens ba governu konaba ida ne’e,”dehan Ministra Emilia.

Nia hatutan, pontu balun ne’ebé mak IMF konkorda katak, governu presiza halo investimentu makas mak infraestrutura no investimentu iha rekursu humanus depois hare mos edukasaun ho saude.

Maibe IMF preokupa mos kapasidade governu nian konaba implementasaun OJE tinan-tinan ne’ebé lao neineik liu.

“Sira nia preokupasaun ba ita nia kapasidade implementasaun, ne’e AMI mos konkorda ho ida ne’e,”dehan Emilia.

Ministra Finansas Emilia Pires dehan, Xefe Governu PM Xanana Gusmão simu sujestaun hirak ne’e, no fo razaun katak, planu dezenvolvimentu ne’ebé mak governu halo ne’e la’os ba tinan ida maibe iha ona linha koordenasaun ida ne’ebé diak.

“Primeiru Ministru hato’o katak, sasan hotu-hotu ita halo agora Laos ita halo arbiru deit, ita halo ho linha koordinasaun, ita nia vizaun ida ne’ebé agora kaptura ita nia planu estrateziku dezenvolvimentu nasional,”dehan Emilia.

Emilia dehan, PM Xanana esplika ba delegasaun IMF ne’e katak, asaun hotu ne’ebé governu halo agora laos ba tinan ida, maibe asaun ba futuru para iha sustentablidade iha ekonomia TL hanesan nasaun ida.

MF Emilia fo ezemplu, hanesan investimentu ba eletrisidade, PM Xanana dehan katak bainhira TL investe ba eletrisidade laos ba tinan ida deit, maibe investe iha eletrisidade ne’e atu loke dalan para industria kiikoan no mediu bele halo sira nia servisu.

Nia hatutan, governu buka hadia fatin para fasilita sector privadu hodi haforsa sector atu bele kria kampo trabalho ba ema timor oan.

Konaba idea hirak ne’e MF dehan, IMF konkorda no fo apoiu ba planu hirak ne’e.

Kona ba planu hirak ne’e, MF Emilia dehan, oras ne’e dadaun governu tenki hadia dalan, eletrisidade, be, lei, nune’e loke dalan para investimentu bele tama para ema bele hetan servisu.

Iha enkontru ne’e Emilia dehan, diskute mos konaba agora dadauk TL uza fundu Petroliu atu investe iha ita nia ekonomia i IMF mos konkorda tamba tenki halo duni maibe importante imveste iha projeitu ne’ebé iha retornu.

Entertantu IMF hanesan organizasaun Internasionál ida ne’ebé nia knaar atu tau matan konaba asuntu makro ekonomia iha rai hotu-hotu tinan-tinan sira mai iha Timor atu hare buat ida ne’ebé bolu artigu kuatru.

IMF iha TL, semana rua sira koalia ho ema barak enkontru ho seitor finanseiro inkontru ho seitor finansas, statistika ema institisoens barak ne’ebé kontribui bá kresimentu ekonomu ne’ebé hanesan IMF ninia knar para hare kresimentu ekonomiku iha TL. (manuel da silva)
.

0 comentários: