
04 de Novembro de 2010 - sapo.tl
Autoridade timor-oan garante ohin katak kampaña sira atu ke’e mina nó gás iha ninia bee, ne’ebé maka sei hala’o husi italiana ENI nó husi indiana Reliance, só bele avansa se observa ona “padraun seguransa ne’ebé aas”.
Organizasaun naun governamentál timor-oan La’o Hamutuk koloka reserva ba ke’e ninian, espesiál husi bloku K, halo husi Reliance, hodi kritika estudu impaktu ambientál ne’ebé maka la fó valór ba rizku sira.
ONG ida ne’e hatutan mós katak “posu esploratóriu Reliance sei ke’e husi Transocean, empreza ida ne’e duni maka envolve iha BP ne’ebé fakár Makondu, iha Golfo Méxiku”, nó mós iha maiu “haruka hodi suspende tiha perfurasaun ida iha Índia duni, tamba problema tékniku”.
Iha komunikadu hosi porta-voz Governu timor-oan, Agio Pereira, konfirma katak kompañia rua ne’e “hakarak hahu kampaña hodi ke’e mina nó gás iha Área Esklusiva Timor-Leste” maibé sira hateten katak “sira só bele avansa depois de iha ona aprovasaun husi Autoridade Nasionál Petróleu”, ida ne’ebé “iha konsiénsia ba rizku ne’ebé maka iha ligasaun ho perfurasaun iha tasi klaran, nó ida ne’e mós iha komprimisu hodi garante katak kompañia sira tuir padraun seguransa ne’ebé aas tebes”.
“Eni S.p.A hatama ona dokumentus, inklui mós Avaliasaun ba Impaktu Ambientál nó Planu Jestaun Ambientál ida bá “Pipa 1”, posu ida iha bloku C (S06 – 03), nó iha planu bá perfurasaun seluk husi tezte iha área ne’e.
Reliance Exploration and Production DMCC hakarak hetan autorizasaun hodi ke’e iha bloku K (S06-06), refere komunikadu.
Agio Pereira afirma “entuziasmu” Governu nian hodi “asizte inísiu ba bu’at hirak ne’ebé hein ona sei sai projetu ida importante iha zona eskluziva” Timor-Leste.
“Perfurasaun iha tasi klaran, utilizada iha tinan rua-nulu ikus ne’e nó agora dadaun iha projetu atus ba atus iha mundu, ne’e nesesáriu téknika ba rekuperasaun ativu petrolíferu Timor-Leste nó benefísiu ekonómiku, kontribui ba dezenvolvimentu ba nasaun nó ba investimentu iha jerasaun atuál nó jerasaun futuru”, justifika porta-voz ne’e.
Agio Pereira subliña katak ne’e “determinasaun hodi hamenuz rizku sira ne’ebé maka lori ANP nó Governu Timor-Leste hato’o sira ninia preokupasaun konabá planu dezenvolvimentu ba plataforma ida GNL iha Greater Sunrise, konforme hatu’ur ona husi Woodside”.
Maske ke’e tiha ona tinan barak iha tasi klaran, “ho rizku ne’ebé maka iha ligasaun bele haree nó hamenuz, teknolojia plataforma GNL sira ne’ebé maka resente nó seida’uk tezte”, nia hakotu.
Reprezentante Governu ne’e esplika agora responsabilidade Diresaun Nasionál Meiu Ambiente (ONMA) “avalia kredensiais Dokumentus Ambientál ninia nó ANP maka asegura ba rekizitu sira seluk, ho maneira atu garante esplorasaun nó estrasaun seguru ba rekursu soberanu Timor-Leste”.
.

0 comentários:
Enviar um comentário