.
19 de Novembro de 2010 - sapo.tl
Primeiru-ministru timor-oan konfirma ohin desizaun husi Governu nian hodi avansa ona kedas ho baze lojístika ba indústria petrolíferu iha Suai, maske seida’uk iha garantias ida ne’ebé hala’o konabá gasdotu atu liga ba kampu Greater Sunrise.
“Ami, iha termus atu programa dezenvolvimentu país ninian, ami lakohi hatene konabá kestaun namu-tolun ho manu-inan, ida ne’ebé mak moris uluk. Ita bá kria”,deklara ona Xanana Gusmão ba Ajénsia Lusa.
Alén de avansa ho baze lojístika iha Suai nó prepara reabilitasaun husi ninia aeroportu, ida ne’ebé mak hanesan ida entre polu tolu ba dezenvolvimentu indústria petrolífera, tuir planu timor-oan sira nian, Xanana Gusmão dehan ona ba Lusa hakarak ke kria ona “se lalais ne’e di’ak liu tán” kompañia nasionál ida iha mina nian, ne’ebé deztinadu hodi partisipa iha “joint ventures” ba esplorasaun nó aproveitamentu husi rekursu sira petrolíferu Timor-Leste.
“Lalais liu tán posivél, maske seida’uk iha data ida definidu”, tenik. Primeiru-ministru afirma ona mós sei la relevante ba Timor-Leste alterasaun iha estrutura asionista kompañia australiana Woodside, ho posibilidade Shell ninia saida. Husu konabá se nia atu simu ka la’e partisipasaun kapitál xineza iha empreza ne’ebé maka lidera konsórsiu husi kampu Greater Sunrise (iha área esplorasaun konjunta Timor-Leste nó Austrália), Xanana Gusmão hatán ona katak “la importa se parseiru sira barak ka menuz riku” nó katak pozisaun Timor-Leste labele modifika.
“Ami nia pozisaun mak hanesan de’it nó kestaun ida de’it mak dezenvolvimentu nasionál. Mai ami laiha influensia nó osan la halo ami hakfodak. Husi opsaun sira hotu, pipeline ne’e ba mai ida ne’ebé importante liu” dehan ona. Posibilidade husi Shell sai husi kapitál Woodside, komenta tiha ona husi porta-voz Governu nian, Ágio Pereira, afirma ho nune’e katak “nia haree wainhira Shell sai tiha husi tersu ida ba ninia partisipasaun iha Woodside, Governu Timor-Leste halo ona oferta ida konabá aselerasaun planu sira dezenvolvimentu nian iha gasdotu ida ho 150 kilómetru, dezde Greater Sunrise to’o bá iha Kosta Súl Timor-Leste”.
“Shell nó Woodside hola parte iha konsórsiu ida komum iha Greater Sunrise, sai aliadus ne’ebé besik iha sira ninia planu sira dezenvolvimentu nian ba Greater Sunrise nó la hatama interese sira husi Governu Timor-Leste maske, tuir Tratadu sira, sira labele halo nune’e”, komenta ona Ágio Pereira, haree ba preferénsia hodi prosesa gás iha plataforma ida iha tasi leten, teknolojia ida ne’ebé mak Shell hala’o ona investimentu bo’ot, nó laiha teritóriu timor-oan ninian.
.

19 de Novembro de 2010 - sapo.tl
Primeiru-ministru timor-oan konfirma ohin desizaun husi Governu nian hodi avansa ona kedas ho baze lojístika ba indústria petrolíferu iha Suai, maske seida’uk iha garantias ida ne’ebé hala’o konabá gasdotu atu liga ba kampu Greater Sunrise.
“Ami, iha termus atu programa dezenvolvimentu país ninian, ami lakohi hatene konabá kestaun namu-tolun ho manu-inan, ida ne’ebé mak moris uluk. Ita bá kria”,deklara ona Xanana Gusmão ba Ajénsia Lusa.
Alén de avansa ho baze lojístika iha Suai nó prepara reabilitasaun husi ninia aeroportu, ida ne’ebé mak hanesan ida entre polu tolu ba dezenvolvimentu indústria petrolífera, tuir planu timor-oan sira nian, Xanana Gusmão dehan ona ba Lusa hakarak ke kria ona “se lalais ne’e di’ak liu tán” kompañia nasionál ida iha mina nian, ne’ebé deztinadu hodi partisipa iha “joint ventures” ba esplorasaun nó aproveitamentu husi rekursu sira petrolíferu Timor-Leste.
“Lalais liu tán posivél, maske seida’uk iha data ida definidu”, tenik. Primeiru-ministru afirma ona mós sei la relevante ba Timor-Leste alterasaun iha estrutura asionista kompañia australiana Woodside, ho posibilidade Shell ninia saida. Husu konabá se nia atu simu ka la’e partisipasaun kapitál xineza iha empreza ne’ebé maka lidera konsórsiu husi kampu Greater Sunrise (iha área esplorasaun konjunta Timor-Leste nó Austrália), Xanana Gusmão hatán ona katak “la importa se parseiru sira barak ka menuz riku” nó katak pozisaun Timor-Leste labele modifika.
“Ami nia pozisaun mak hanesan de’it nó kestaun ida de’it mak dezenvolvimentu nasionál. Mai ami laiha influensia nó osan la halo ami hakfodak. Husi opsaun sira hotu, pipeline ne’e ba mai ida ne’ebé importante liu” dehan ona. Posibilidade husi Shell sai husi kapitál Woodside, komenta tiha ona husi porta-voz Governu nian, Ágio Pereira, afirma ho nune’e katak “nia haree wainhira Shell sai tiha husi tersu ida ba ninia partisipasaun iha Woodside, Governu Timor-Leste halo ona oferta ida konabá aselerasaun planu sira dezenvolvimentu nian iha gasdotu ida ho 150 kilómetru, dezde Greater Sunrise to’o bá iha Kosta Súl Timor-Leste”.
“Shell nó Woodside hola parte iha konsórsiu ida komum iha Greater Sunrise, sai aliadus ne’ebé besik iha sira ninia planu sira dezenvolvimentu nian ba Greater Sunrise nó la hatama interese sira husi Governu Timor-Leste maske, tuir Tratadu sira, sira labele halo nune’e”, komenta ona Ágio Pereira, haree ba preferénsia hodi prosesa gás iha plataforma ida iha tasi leten, teknolojia ida ne’ebé mak Shell hala’o ona investimentu bo’ot, nó laiha teritóriu timor-oan ninian.
.

1 comentários:
Imi sira nebe sei fiar nafatin xanana ho Horta, nain 2 ne sei het imi nian kidun koak luan hotu iha futuru nian mai, imi kidun koak luan tanba imi riku matak. se too loron ikus mai imi nian osan gasta mohu, imi sira ne sei hu imi nian fehuk too imi mate. ASU BEIKTEN
Sei loron ida imi kulit metan sei horuk supermie mos la hetan, tanba Neo kolonialistas mak ukun rai ne,
Timor sei sae fali Neo kolonia husi etnico Portuguese kontrola ukun no etnico chinese kontrola economia, imi kulit metan sae atan ba etnicos 2 ne.
Imi kulit metan la hamutuk, iha loron ikus mai, imi la goza imi nian riku soi hanesan tuir mai: gas no mina rai timor. etnico portuguese ho etnico chinese mak horuk hotu imi nian bokur.
Tanba imi la hamutuk. liuliu ba asu metan vadio
Enviar um comentário