.
12 de Novembro de 2010 - sapo.tl
Governu fó tan responsabilidade atu promove no konkretiza baze lojístika ne’ebé sei tulun servisu sira iha parte kosta sul, katak ohin, fonte ofisiál.
Desizaun ne’e foti iha reuniaun konsellu ministru no hili distritu Suai atu hodi harii baze ba lojístika iha futuru, hodi fó tulun ba atividade sira hanesan mina-rai no gas iha fatin ne’ebá.
Baze lojístika ne’e “importante duni ba retensaun, iha Timór-Leste, liu-liu valór ba atividade mina-rai nian sira, no hanesan fatin negósiu nian no kriasaun empregu, hahú kedas hosi nia konstrusaun no durante períodu operasaun no manutensaun nian mós”, komunikadu bé fo sai hosi reuniaun semanál ba Konsellu Ministru hotu.
Lala’ok ba baze lojístika Suai “tama iha estratéjia nasionál ne’ebé mak haree dadauk konabá atividade ba loron ohin no aban-bainrua ho esplorasaun mina-rai bele atrai ema nia hanoin hodi uza Timór-Leste hanesan meius ida hodi tulun servisu mina-rai nian iha tasi.
Governu konsidera dezenvolvimentu ba mina-rai no gas ne’ebé hatúr ho baze iha fatin ne’ebá “ne’e importante tebes” ba dezenvolvimentu Timór-leste nian no hakarak atu esplorasaun ida ne’e laoos de’it ba rekursu naturál sira, “ne’e sei lahetan benefísiu ekonómiku ne’ebé signifikativu, aleinde reseita ba direitu no impostu sira.
Iha sentidu ne’e, planu estratéjiku no dezenvolvimentu sei aposta iha apoiu lojístika ba indústria mina-rai no gas, ho konstrusaun ba armazén no fatin manutensaun nian ba servisu ho mudansa ekipa nian no apoiu ba operasaun offshore (iha tasi).
“Ita ko’alia dadaun konabá baze fornesimentu nian, nune’e mós ba atividade sira ne’ebé iha relasaun ba refinaria, instalasaun ba petrokímika, instalasaun ba likefasaun gas nian (instalasaun GNL) no instalasaun metanól. Ho buat hirak ne’e sei hamosu empregu no oportunidade ba negósiu”, komenta sekretáriu Estadu ba Rekursu Naturál, Alfredo Pires, ne’ebé ho desizaun konsellu ministru nian, sei tun ba fatin servisu atu konkretiza planu ne’ebé refere, baze lojístika iha Suai.
Governu Timór-Leste hili sentru fatin tolu atu fó apoiu ba produsaun mina no gas, ida mak Suai, baze fornesimentu ho luan hektár 400. Sira seluk mak hanesan iha Betanu no Beaco, ne’e hanesan mós aktividade boot ida iha esplorasaun mina no gas, i iha mós mina-rai no gas matan barbarak ne’ebé ho poténsia boot atu bele uza iha futuru.
.

12 de Novembro de 2010 - sapo.tl
Governu fó tan responsabilidade atu promove no konkretiza baze lojístika ne’ebé sei tulun servisu sira iha parte kosta sul, katak ohin, fonte ofisiál.
Desizaun ne’e foti iha reuniaun konsellu ministru no hili distritu Suai atu hodi harii baze ba lojístika iha futuru, hodi fó tulun ba atividade sira hanesan mina-rai no gas iha fatin ne’ebá.
Baze lojístika ne’e “importante duni ba retensaun, iha Timór-Leste, liu-liu valór ba atividade mina-rai nian sira, no hanesan fatin negósiu nian no kriasaun empregu, hahú kedas hosi nia konstrusaun no durante períodu operasaun no manutensaun nian mós”, komunikadu bé fo sai hosi reuniaun semanál ba Konsellu Ministru hotu.
Lala’ok ba baze lojístika Suai “tama iha estratéjia nasionál ne’ebé mak haree dadauk konabá atividade ba loron ohin no aban-bainrua ho esplorasaun mina-rai bele atrai ema nia hanoin hodi uza Timór-Leste hanesan meius ida hodi tulun servisu mina-rai nian iha tasi.
Governu konsidera dezenvolvimentu ba mina-rai no gas ne’ebé hatúr ho baze iha fatin ne’ebá “ne’e importante tebes” ba dezenvolvimentu Timór-leste nian no hakarak atu esplorasaun ida ne’e laoos de’it ba rekursu naturál sira, “ne’e sei lahetan benefísiu ekonómiku ne’ebé signifikativu, aleinde reseita ba direitu no impostu sira.
Iha sentidu ne’e, planu estratéjiku no dezenvolvimentu sei aposta iha apoiu lojístika ba indústria mina-rai no gas, ho konstrusaun ba armazén no fatin manutensaun nian ba servisu ho mudansa ekipa nian no apoiu ba operasaun offshore (iha tasi).
“Ita ko’alia dadaun konabá baze fornesimentu nian, nune’e mós ba atividade sira ne’ebé iha relasaun ba refinaria, instalasaun ba petrokímika, instalasaun ba likefasaun gas nian (instalasaun GNL) no instalasaun metanól. Ho buat hirak ne’e sei hamosu empregu no oportunidade ba negósiu”, komenta sekretáriu Estadu ba Rekursu Naturál, Alfredo Pires, ne’ebé ho desizaun konsellu ministru nian, sei tun ba fatin servisu atu konkretiza planu ne’ebé refere, baze lojístika iha Suai.
Governu Timór-Leste hili sentru fatin tolu atu fó apoiu ba produsaun mina no gas, ida mak Suai, baze fornesimentu ho luan hektár 400. Sira seluk mak hanesan iha Betanu no Beaco, ne’e hanesan mós aktividade boot ida iha esplorasaun mina no gas, i iha mós mina-rai no gas matan barbarak ne’ebé ho poténsia boot atu bele uza iha futuru.
.

0 comentários:
Enviar um comentário