.
17 de Novembro de 2010 - sapo.tl
Ramos-Horta manifesta íha domingu liu ba disponibilidade husi Timor-Leste atu hóla parte dívida públika portugeza nian. Maibé oinsa mak rai ida ke sei dezenvolve dadaun bele hóla parte dívida portugeza? Nia resposta ba pergunta ne’é íha Fundu ba Petróleo Timor-Leste nian.
Austrália no Timor-Leste hahú negosiasaun konabá sira nia fronteira marítima íha tinan 1999, altura ne’é administrasaun Timor-Leste nian Nações Unidas mak sei kaer hela, no nia akordu final foin hakotu íha tinan 2005.
Íha akordu ida ne’é rai rua ne’é desidi, tamba Austrália lakohi ka rekuza atu haré fila-fali fronteira marítima, no adia definisaun ba fronteira ba tan tinan 50 ba oin. Austrália, atu hetan konkordánsia husi Timor-Leste, simu akordu hó atribuisaun 50% husi reseita posu petróleo ‘Greater Sunrise’ ke íha zona explorasaun konjunta ida.
Timor-Leste, konabá ninian rikusoi petrolíferu husi Tasi Timor, íha direitu ba 90% husi reseita fiskal, royalties no seluk tan husi posu Bayu Undan, 50% husi reseita Greater Sunrise no hó totalidade husi reseita fiskal no royalties husi nia zona ekonómiku, sei la sujeitu ba diferendu internasional.
Fundu ba Petróleo Timor – Leste nian momentu ne’é dadaun íha dolar tokon rihun 6 (€4,38 mil millaun). Modelu ba jestaun husi Fundu Petróleo ne’é, mai husi modelu noruegés nian, no Governu Timor-Leste mak sei jere, liu husi Ministério das Finanças no husi Banco Central de Timor-Leste. Governu nia servisu mak desidi liña fundamental ba polítika investimentu ba Fundu Petrolíferu, wainhira simu pareser husi Komité ba Asesoria ba Investimentu’. Banco Central de Timor-Leste sei intervén hanesan responsável ba jestaun operasional.
Ida ne’é katak Presidente Ramos-Horta antesipa uluk tiha antes Governu Timor, no deklara nia intensaun atu hola dívida públiku portugés. Governu Timor-Leste mak sei tenki halo desizaun ida ne’é no Banco Central de Timor-Leste mak sei tenki negosia hó Governu portugés atu hóla títulu ba dívida. Se karik hola duni, negosiasaun entre rai rua ne’é tenki hahí antes Primeiru -Ministru José Sócrates ba vizita Timor-Leste, ne’ebé previstu ona ba inisiu tinan oin mai.
.

17 de Novembro de 2010 - sapo.tl
Ramos-Horta manifesta íha domingu liu ba disponibilidade husi Timor-Leste atu hóla parte dívida públika portugeza nian. Maibé oinsa mak rai ida ke sei dezenvolve dadaun bele hóla parte dívida portugeza? Nia resposta ba pergunta ne’é íha Fundu ba Petróleo Timor-Leste nian.
Austrália no Timor-Leste hahú negosiasaun konabá sira nia fronteira marítima íha tinan 1999, altura ne’é administrasaun Timor-Leste nian Nações Unidas mak sei kaer hela, no nia akordu final foin hakotu íha tinan 2005.
Íha akordu ida ne’é rai rua ne’é desidi, tamba Austrália lakohi ka rekuza atu haré fila-fali fronteira marítima, no adia definisaun ba fronteira ba tan tinan 50 ba oin. Austrália, atu hetan konkordánsia husi Timor-Leste, simu akordu hó atribuisaun 50% husi reseita posu petróleo ‘Greater Sunrise’ ke íha zona explorasaun konjunta ida.
Timor-Leste, konabá ninian rikusoi petrolíferu husi Tasi Timor, íha direitu ba 90% husi reseita fiskal, royalties no seluk tan husi posu Bayu Undan, 50% husi reseita Greater Sunrise no hó totalidade husi reseita fiskal no royalties husi nia zona ekonómiku, sei la sujeitu ba diferendu internasional.
Fundu ba Petróleo Timor – Leste nian momentu ne’é dadaun íha dolar tokon rihun 6 (€4,38 mil millaun). Modelu ba jestaun husi Fundu Petróleo ne’é, mai husi modelu noruegés nian, no Governu Timor-Leste mak sei jere, liu husi Ministério das Finanças no husi Banco Central de Timor-Leste. Governu nia servisu mak desidi liña fundamental ba polítika investimentu ba Fundu Petrolíferu, wainhira simu pareser husi Komité ba Asesoria ba Investimentu’. Banco Central de Timor-Leste sei intervén hanesan responsável ba jestaun operasional.
Ida ne’é katak Presidente Ramos-Horta antesipa uluk tiha antes Governu Timor, no deklara nia intensaun atu hola dívida públiku portugés. Governu Timor-Leste mak sei tenki halo desizaun ida ne’é no Banco Central de Timor-Leste mak sei tenki negosia hó Governu portugés atu hóla títulu ba dívida. Se karik hola duni, negosiasaun entre rai rua ne’é tenki hahí antes Primeiru -Ministru José Sócrates ba vizita Timor-Leste, ne’ebé previstu ona ba inisiu tinan oin mai.
.

1 comentários:
Ba Maluk Jornalista sira!
Imi dala ruma para oitoan hodi hanoin kona ba saida mak ita nia presidente koalia ba publiku. Hau la kestiona imi nia kbit eh kapasidade kritiku maibe nusa mak maluk jornalista sira la litik nia kona ba ninia konpetensia nebe hatur ona iha konstituisaun. Nia laos governu maibe nia ba tama fali iha area kompetensia governu nian. Iha tinan ida nee nia laran nia hatama kanuru tohar iha kompetensia exekutivu nian hanesan:
1. Propoe atu hari sentru prosesamentu refugiadus
2. Agora naklosu tan ho proposta atu sosa divida publika portuguesa.
Maluk jornalista sira nusa la litik nia kona ba nia kompetensia? Ida nee laos atu sadik deit maluk sira maibe se konsegue halu duni entaun ne kontribuisaun boot tanba sei fanu ukun nain sira nia neon katak ida idak tenki serbisu iha nia kintal(kompetensia) nebe konstitusaun hatur tiha ona.
NR
Enviar um comentário