.
Timor Post Kuarta, 10 Novembru 2010
Dili-“Kiak destroi ema nia esperansa atu liberta an no ema senti marjinalizadu,” katak Deputadu Parlamentu Nasionál José Texeira liu husi Forum Governasaun Demokrátiku kona-ba asuntu ki’ak ne’ebé organiza husi UNDP iha Palásiu Prezidente, Tersa (09/11).
Deputadu José Texeira informa ki’ak la’os de’it haree husi aspeitu falta rendimentu, maibé ki’ak katak ema senti falta liberdade no kbiit atu halo no hetan buat ruma bá nia an no familia.
Nia dehan realidade hatudu kiak sei domina iha rai ida ne’e tamba programa hirak ne’ebé governu hala’o la konsege resolve buat ida, “Ita bele soe osan barak, maibe sei la hamenus ki’ak iha rai ne’e,”nia deklara.
Texeira husu atu labele utiliza kiak hanesan instrumentu kampaña polítika ida maibé tenki hola asaun hodi resolve.
Kona ba kestaun dezigualidade, tuir Texeira, oras ne’e buras liu tan la’os de’it bá kestaun dezigualidade feto ho mane, maibe pior liu tan mak dezigualidade rendimentu no oportunidade.
Nia relembra depois krizi 2006, dezigualidade rendimentu sae makas liu tan tanba ema sira ne’ebé nia familia tuur iha membru governu mak hetan oportunidade barak bá projeitu sira.
IHA FATIN HANESAN DIRETORA ONG, PAZ Maria Amorin Dias hateten redus kiak signifika katak, familia iha Timor laran tomak hela ona iha kondisaun uma ne’ebé diak, labarik sira la tanis ona no hetan saúde ne’ebé diak.
Tuir nia iha Timor Leste labele halo definisaun oi-oin ba kian tanba realidade iha ida-idak ninia uma sorin iha ema kiak.
ALIENDE NE’E REPREJETANTE SEKRETARIU ESTADU FORMASAUN, Profesional no Empregu (SEFOPE) Abreo deklara durante ne’e ninia parte hala’o esforsu lubuk ida liu husi programa Cash for Work no Cash Transfer ne’ebe ho objetivu atu bele fo asistensia ba ema ne’eb’e ekonomikamente infrenta problema.
Maske nune’e, nia rekonese katak programa hirak ne’ebé ninia parte implementa seidauk kiak redus iha TL.
TUIR ESTUDUS NE’EBÉ MAK UNDP (United Nations Development Programme/Fundus Nasoens Unidas ba Dezenvolvimentu), halo hatudu katak populasaun Timor Leste iha area remotas kuaze 36% maka sei moris iha lina pobreza nia okos.
Tan ne’e, panelista sira, membru Parlamentu Nasionál, Governu no ONG rekonese katak programa ne’ebé durante ne’e governu implementa hodi redus ki’ak la konsege resolve buat ruma no aumenta tan deit numeru kiak no mos haburas liu tan dezigualidade entre Timor oan sira.
PR Horta Hirus
Maibe, Prezidente Repúblika José Ramos Horta nervozu oituan bá partisipante Forum Governasaun Demokrátiku tanba la kompri orariu ne’ebé termina ona.
Tuir orariu katak, tuku 9.30 to’o 9.40 PR Horta sei hato’o liafuan hodi loke diskusaun bá problema ki’ak iha TL, maibe, wainhira PR Horta marka ona ninia prezensa iha fatin sermonia, maioria partisipantes seidauk priense fatin ne’ebé iha.
Hafoin hein durante minutu hira nia laran partisipantes la konsege priense fatin refere, PR Horta ho nervozu hodi hakat hikas ba ninia fatin servisu no la halo abertura bá forum ne’e. (tome amado)
.

Timor Post Kuarta, 10 Novembru 2010
Dili-“Kiak destroi ema nia esperansa atu liberta an no ema senti marjinalizadu,” katak Deputadu Parlamentu Nasionál José Texeira liu husi Forum Governasaun Demokrátiku kona-ba asuntu ki’ak ne’ebé organiza husi UNDP iha Palásiu Prezidente, Tersa (09/11).
Deputadu José Texeira informa ki’ak la’os de’it haree husi aspeitu falta rendimentu, maibé ki’ak katak ema senti falta liberdade no kbiit atu halo no hetan buat ruma bá nia an no familia.
Nia dehan realidade hatudu kiak sei domina iha rai ida ne’e tamba programa hirak ne’ebé governu hala’o la konsege resolve buat ida, “Ita bele soe osan barak, maibe sei la hamenus ki’ak iha rai ne’e,”nia deklara.
Texeira husu atu labele utiliza kiak hanesan instrumentu kampaña polítika ida maibé tenki hola asaun hodi resolve.
Kona ba kestaun dezigualidade, tuir Texeira, oras ne’e buras liu tan la’os de’it bá kestaun dezigualidade feto ho mane, maibe pior liu tan mak dezigualidade rendimentu no oportunidade.
Nia relembra depois krizi 2006, dezigualidade rendimentu sae makas liu tan tanba ema sira ne’ebé nia familia tuur iha membru governu mak hetan oportunidade barak bá projeitu sira.
IHA FATIN HANESAN DIRETORA ONG, PAZ Maria Amorin Dias hateten redus kiak signifika katak, familia iha Timor laran tomak hela ona iha kondisaun uma ne’ebé diak, labarik sira la tanis ona no hetan saúde ne’ebé diak.
Tuir nia iha Timor Leste labele halo definisaun oi-oin ba kian tanba realidade iha ida-idak ninia uma sorin iha ema kiak.
ALIENDE NE’E REPREJETANTE SEKRETARIU ESTADU FORMASAUN, Profesional no Empregu (SEFOPE) Abreo deklara durante ne’e ninia parte hala’o esforsu lubuk ida liu husi programa Cash for Work no Cash Transfer ne’ebe ho objetivu atu bele fo asistensia ba ema ne’eb’e ekonomikamente infrenta problema.
Maske nune’e, nia rekonese katak programa hirak ne’ebé ninia parte implementa seidauk kiak redus iha TL.
TUIR ESTUDUS NE’EBÉ MAK UNDP (United Nations Development Programme/Fundus Nasoens Unidas ba Dezenvolvimentu), halo hatudu katak populasaun Timor Leste iha area remotas kuaze 36% maka sei moris iha lina pobreza nia okos.
Tan ne’e, panelista sira, membru Parlamentu Nasionál, Governu no ONG rekonese katak programa ne’ebé durante ne’e governu implementa hodi redus ki’ak la konsege resolve buat ruma no aumenta tan deit numeru kiak no mos haburas liu tan dezigualidade entre Timor oan sira.
PR Horta Hirus
Maibe, Prezidente Repúblika José Ramos Horta nervozu oituan bá partisipante Forum Governasaun Demokrátiku tanba la kompri orariu ne’ebé termina ona.
Tuir orariu katak, tuku 9.30 to’o 9.40 PR Horta sei hato’o liafuan hodi loke diskusaun bá problema ki’ak iha TL, maibe, wainhira PR Horta marka ona ninia prezensa iha fatin sermonia, maioria partisipantes seidauk priense fatin ne’ebé iha.
Hafoin hein durante minutu hira nia laran partisipantes la konsege priense fatin refere, PR Horta ho nervozu hodi hakat hikas ba ninia fatin servisu no la halo abertura bá forum ne’e. (tome amado)
.

0 comentários:
Enviar um comentário