
SAPO TL - 30 de Outubro de 2010
Ema portugés sira iha Timór hahú tinan 2000. Emosaun no vizaun emprezáriu nian maka lori portugés mai tó fatin ne’e hodi decidi-an atu sai hanesan oan ida iha rai ne’ebé ko’alia lian portugés. Dékada foun ida ne’ebé hahú dadaun maybe sei iha servisu no dezafiu barak ne’ebé sei hasoru. Ami ko’alia ho Lúis Pais, prezidente konsellu administrasaun ENSUL nian atu ko’alia sai konabá filozofia emprezáriu nian.
Barullu makdiuk mai hosi liur escritóriu nian halo ami sente, dalaruma, sidade boot ida iha mundu ne’ebé ema naresin, nia mak kapitál sidade nian, maibé ema nia kuantidade wa’in liu fali rai nia luan. Afinál laoos Jakarta ka Surabaia maibé Dili. “Bainhira ha’u foin mai iha tinan 2006 ha’u larona barullu motor no kareta nian hanesan agora” katak Lúis Pais, refere ba tempu perturbadór sira ne’ebé maka Timór sente tia ona. “Ha’u sente katak rai ida ne’e hetan dezenvolvimentu ida ne’ebé interesante iha ikus-ikus tinan rua ou tolu ne’e no agora hahú fali ho nesesidade seluk i infraestrutura seluk iha área eletrisidade nian, portuáriu no telekomunikasaun sira.
Ho existénsia no orijen, tinan 40, Portugál nian, ENSUL MECI mak hamutuk iha Ensul Timór. ENSUL ho MECI ne’e emprezáriu ketak-ketak maibé sira serbisu hamutuk iha área kosntrusaun sivíl nian (refinarias, barragens) no enerjia (centro ba funsaun eletrisidade nian). Gasta osan US$ miliaun 200 tinan-tinan no fó servisu ba ema hamutuk 1200. “Ami reprezenta hosi rai oioin, hanesan Portugál, España, Fransa, Timór, Angola no Irlanda.
Sai hosi Portugál, Timór no Fransa, ne’e rai sira ne’ebé kleur ona mak ami iha ba” esplika Lúis Pais.Maske Timór nia hatene hatene konabá ENSUL ne’e coñesidu iha parte konstrusaun no komérsiu nian iha Portugál 2/3 ba aktividade ne’ebé relasiona ho enerjia. “Ami-nia aktividade ne’ebé hala’o iha área oioin hanesan telekomunikasaun, eletrisidade, bee moos, gas. Hirak ne’e hanesan komponente ne’ebé laduun koñesidu iha Timór.” Tenik.
ENSUL no konkorénsia
Ho konfrontasaun konkorénsia hosi empreza oioin ne’ebé iha Timór-Leste, przidente ENSUL ne’e kumpri duni. “Amai laiha hanoin barak iha konkorénsia. Ami hatene katak ami-nia produtu no buat ne’ebé ami halo ne’e ho kualidade tebes, ami halo tuir regra sira internasionál nian no ami lalaran todan atu serbisu hamutuk ho empreza seluk, ami ema ne’ebé nakloken. Ami sai hanesan parseiru iha tempu balu no iha tempu balun fali ami sei konsidera hanesan ami-nia konkorente.
Timór-oan dala ida, timór-oan ba nafatin
ENSUL sai timór-oan iha tinan sanulu nia laran no empregadu tim¬ór-oan hamutuk 95%.Objetivu ikus atu habelar portfolio obra nian no promete atu sei lapara. “Ami iha ne’e atu servisu. Akomña dezenvolvimentu nasaun ne’e nian no kaer metin iha oportunidade hirak ne’e. Ami sei halo tuir valór prinsípiu ida mak hanesan sai ema timór-oan. Ami laoos ema portugés iha rai Timór maibé ami ema timór-oan iha Timór. Ami hakarak kuda iha rai ne’e, ami-nia koñesimentu, kultura no formasaun”. Nia hakotu.
.
Ema portugés sira iha Timór hahú tinan 2000. Emosaun no vizaun emprezáriu nian maka lori portugés mai tó fatin ne’e hodi decidi-an atu sai hanesan oan ida iha rai ne’ebé ko’alia lian portugés. Dékada foun ida ne’ebé hahú dadaun maybe sei iha servisu no dezafiu barak ne’ebé sei hasoru. Ami ko’alia ho Lúis Pais, prezidente konsellu administrasaun ENSUL nian atu ko’alia sai konabá filozofia emprezáriu nian.
Barullu makdiuk mai hosi liur escritóriu nian halo ami sente, dalaruma, sidade boot ida iha mundu ne’ebé ema naresin, nia mak kapitál sidade nian, maibé ema nia kuantidade wa’in liu fali rai nia luan. Afinál laoos Jakarta ka Surabaia maibé Dili. “Bainhira ha’u foin mai iha tinan 2006 ha’u larona barullu motor no kareta nian hanesan agora” katak Lúis Pais, refere ba tempu perturbadór sira ne’ebé maka Timór sente tia ona. “Ha’u sente katak rai ida ne’e hetan dezenvolvimentu ida ne’ebé interesante iha ikus-ikus tinan rua ou tolu ne’e no agora hahú fali ho nesesidade seluk i infraestrutura seluk iha área eletrisidade nian, portuáriu no telekomunikasaun sira.
Ho existénsia no orijen, tinan 40, Portugál nian, ENSUL MECI mak hamutuk iha Ensul Timór. ENSUL ho MECI ne’e emprezáriu ketak-ketak maibé sira serbisu hamutuk iha área kosntrusaun sivíl nian (refinarias, barragens) no enerjia (centro ba funsaun eletrisidade nian). Gasta osan US$ miliaun 200 tinan-tinan no fó servisu ba ema hamutuk 1200. “Ami reprezenta hosi rai oioin, hanesan Portugál, España, Fransa, Timór, Angola no Irlanda.
Sai hosi Portugál, Timór no Fransa, ne’e rai sira ne’ebé kleur ona mak ami iha ba” esplika Lúis Pais.Maske Timór nia hatene hatene konabá ENSUL ne’e coñesidu iha parte konstrusaun no komérsiu nian iha Portugál 2/3 ba aktividade ne’ebé relasiona ho enerjia. “Ami-nia aktividade ne’ebé hala’o iha área oioin hanesan telekomunikasaun, eletrisidade, bee moos, gas. Hirak ne’e hanesan komponente ne’ebé laduun koñesidu iha Timór.” Tenik.
ENSUL no konkorénsia
Ho konfrontasaun konkorénsia hosi empreza oioin ne’ebé iha Timór-Leste, przidente ENSUL ne’e kumpri duni. “Amai laiha hanoin barak iha konkorénsia. Ami hatene katak ami-nia produtu no buat ne’ebé ami halo ne’e ho kualidade tebes, ami halo tuir regra sira internasionál nian no ami lalaran todan atu serbisu hamutuk ho empreza seluk, ami ema ne’ebé nakloken. Ami sai hanesan parseiru iha tempu balu no iha tempu balun fali ami sei konsidera hanesan ami-nia konkorente.
Timór-oan dala ida, timór-oan ba nafatin
ENSUL sai timór-oan iha tinan sanulu nia laran no empregadu tim¬ór-oan hamutuk 95%.Objetivu ikus atu habelar portfolio obra nian no promete atu sei lapara. “Ami iha ne’e atu servisu. Akomña dezenvolvimentu nasaun ne’e nian no kaer metin iha oportunidade hirak ne’e. Ami sei halo tuir valór prinsípiu ida mak hanesan sai ema timór-oan. Ami laoos ema portugés iha rai Timór maibé ami ema timór-oan iha Timór. Ami hakarak kuda iha rai ne’e, ami-nia koñesimentu, kultura no formasaun”. Nia hakotu.
.

0 comentários:
Enviar um comentário