.
27 de Outubro de 2010 - sapo.tl
Apelu husi primeiru-ministru Timor-Leste, Xanana Gusmão, ba timor-oan sira ne’ebé iha hela indonézia atu fila hikas hamosu daudaun ona debate iha Fecebook, haloke husi Mari Alkatiri, eis-xéfe Governu nó líder opozisaun.
Tema ne’e rejista ona komentáriu husi sibernauta timor-oan sira, ho opiniaun oioin. Mal refeitu dezlokadu ne’ebé maka krize 2006 provoka ona, Timor-Leste sei hetan risku atu enfrenta agora timor-oan tokon-ba-tokon ne’ebé opta ba sidadania indonézia fila hikas, tuir líder opozisaun, Mari Alkatiri.
“Dahuluk tenke iha tiha lai enkuadramentu legál ida ba sira nia fila hikas. Labele hala’o fali hanesan iha 1999 nó 2000. Ne’e ambiente seluk ida nó realidade seluk ida”, dehan ona, deklarasaun iha Lusa. Iha Kupaun, prinsipál sidade husi Timor indonézia, grupu ida ho ema 24 fó sai ona katak sira hakarak fila, tanba iha ne’ebé laiha uma nó rai atu kuda.
Sira la haksolok ho kondisaun moris nian ne’ebé maka sira hetan, haree fila fali bá kotuk, ba ninia país ne’ebé maka sira husik tiha ninia sidadania, nó ne’ebé maka atravesa momentu ida estabilidade nó krezsimentu ekonómiku. “Iha aspetu importante balun ne’ebé maka tenke estuda didi’ak antes atu lori ema tokon hirak ne’e fila hikas”, tenik Alkatiri.
Naroman husi ita nia Konstituisaun, ita labele impede ema hirak ne’e atu fila hikas ba nia rai-moris fatin. Sira iha direitu ba sidadania orijinária, maske sira hili tiha ona sidadania indonézia.
Labele maka iha nasionalidade rua tanba Indonézia la hatán. Ne’e maka kestaun konstitusionál nó legál, maibé iha fali kestaun seluk envolve iha ne’e. Ita halori mai atu rai iha ne’ebé? Sira atu fila hikas ba komunidade orijén ka ba hela iha kampus?, interoga Mari Lakatiri.
Rona husi Lusa, líder FRETILIN ne’e hatutan katak, mezmu ke ba sira hirak ne’ebé maka laiha asaun kualker ida ne’ebé maka hasobu iha 1999 nó hirak ne’ebé maka opta ba sidadania indonézia ka tanba sira funsionáriu Estadu indonézia ka, simplesmente, tanba akompaña família, iha kestaun barak atu rezolve “nó presipitasaun ne’ebé maka bele hamosu fali problema foun”.
“Iha kestaun konabá rai nó propriedade. Husik tiha ona nasaun ne’e tinan 10 nó momentu ida ne’e laiha nem rai, nem uma tanba hotu-hotu okupadu ona.
Ho fila hikas ida ne’e, hakarak haree hikas fali saida maka hanoin konabá direitu, maibé, nó sira hirak ne’ebé maka okupa ona? Sira sei simu ida ne’e ho di’ak?, nia husu. Iha hirak maka envolve ona iha asaun milísia, iha tinan 1999, dehan katak “to’o ita bele afirma katak sira mesak instrumentalizadu, ne’ebé maka ema haruka ona, maibé hirak ne’e siztema Justisa mak bele halo análize nó la’os polítiku sira”.
“Ka ida ne’e, ka ho nune’e poder polítiku karik iha korajén atu asumi amnistia ba krime sira kontra umanidade nó krime husi funu ne’ebé pratika ona, ida ne’ebé ofende ema barak”, dezafia.

27 de Outubro de 2010 - sapo.tl
Apelu husi primeiru-ministru Timor-Leste, Xanana Gusmão, ba timor-oan sira ne’ebé iha hela indonézia atu fila hikas hamosu daudaun ona debate iha Fecebook, haloke husi Mari Alkatiri, eis-xéfe Governu nó líder opozisaun.
Tema ne’e rejista ona komentáriu husi sibernauta timor-oan sira, ho opiniaun oioin. Mal refeitu dezlokadu ne’ebé maka krize 2006 provoka ona, Timor-Leste sei hetan risku atu enfrenta agora timor-oan tokon-ba-tokon ne’ebé opta ba sidadania indonézia fila hikas, tuir líder opozisaun, Mari Alkatiri.
“Dahuluk tenke iha tiha lai enkuadramentu legál ida ba sira nia fila hikas. Labele hala’o fali hanesan iha 1999 nó 2000. Ne’e ambiente seluk ida nó realidade seluk ida”, dehan ona, deklarasaun iha Lusa. Iha Kupaun, prinsipál sidade husi Timor indonézia, grupu ida ho ema 24 fó sai ona katak sira hakarak fila, tanba iha ne’ebé laiha uma nó rai atu kuda.
Sira la haksolok ho kondisaun moris nian ne’ebé maka sira hetan, haree fila fali bá kotuk, ba ninia país ne’ebé maka sira husik tiha ninia sidadania, nó ne’ebé maka atravesa momentu ida estabilidade nó krezsimentu ekonómiku. “Iha aspetu importante balun ne’ebé maka tenke estuda didi’ak antes atu lori ema tokon hirak ne’e fila hikas”, tenik Alkatiri.
Naroman husi ita nia Konstituisaun, ita labele impede ema hirak ne’e atu fila hikas ba nia rai-moris fatin. Sira iha direitu ba sidadania orijinária, maske sira hili tiha ona sidadania indonézia.
Labele maka iha nasionalidade rua tanba Indonézia la hatán. Ne’e maka kestaun konstitusionál nó legál, maibé iha fali kestaun seluk envolve iha ne’e. Ita halori mai atu rai iha ne’ebé? Sira atu fila hikas ba komunidade orijén ka ba hela iha kampus?, interoga Mari Lakatiri.
Rona husi Lusa, líder FRETILIN ne’e hatutan katak, mezmu ke ba sira hirak ne’ebé maka laiha asaun kualker ida ne’ebé maka hasobu iha 1999 nó hirak ne’ebé maka opta ba sidadania indonézia ka tanba sira funsionáriu Estadu indonézia ka, simplesmente, tanba akompaña família, iha kestaun barak atu rezolve “nó presipitasaun ne’ebé maka bele hamosu fali problema foun”.
“Iha kestaun konabá rai nó propriedade. Husik tiha ona nasaun ne’e tinan 10 nó momentu ida ne’e laiha nem rai, nem uma tanba hotu-hotu okupadu ona.
Ho fila hikas ida ne’e, hakarak haree hikas fali saida maka hanoin konabá direitu, maibé, nó sira hirak ne’ebé maka okupa ona? Sira sei simu ida ne’e ho di’ak?, nia husu. Iha hirak maka envolve ona iha asaun milísia, iha tinan 1999, dehan katak “to’o ita bele afirma katak sira mesak instrumentalizadu, ne’ebé maka ema haruka ona, maibé hirak ne’e siztema Justisa mak bele halo análize nó la’os polítiku sira”.
“Ka ida ne’e, ka ho nune’e poder polítiku karik iha korajén atu asumi amnistia ba krime sira kontra umanidade nó krime husi funu ne’ebé pratika ona, ida ne’ebé ofende ema barak”, dezafia.
.

4 comentários:
Imi sira iha Indonesia, mai lalais tanba xananaHorta presisa hamutuk ho imi, atu iha futuru nian mai, xanana/horta halo fali krize metin liu iha tinan 2006.
KOMIK liu,.... artigo ne Mari Alkatiri mak Hakerek rasik... depois gava fali nia aannn....
Hau hanoin iha FRETILIN, Mari Alkatiri sai mos porta voz, media relation unit ho REPORTER.
Loron-loron hakerek berita aat konaba AMP, depois tau iha BLOGO.. Mari ne mos BLOGER diak ida....
O ida iha leten ne KOMIK LIU FALI BIBI DIUK IDA! ARTIGO NE LAOS MARI ALKATIRI MAK HAKEREK MAIBE JORNALISTA LUSA MAK HALO REPORTAGEM KONABA EVENTU IHA FACEBOOK NE!!
Kolia hanesan nee maka ema dehan imi AMP sira nee mesak asu beikten bibidiuk ulun te deit maka iha laran hanesan imi nia secretariu estado eletricidade januario pereira nia kidun kuak dois nebe banana gusmao gosta lambe nee!!
Hau laos gava Mari'i maibe hau konkorda ideias balun. Kuandu ita haruka ex-refujiadu tiomoran mai fali ira rai Timor-Leste ita presiza lejistasaun ida tamba buat ne'e polítika. PR e PM bele iha ideias maibe tenke tau iha prática constitucional nian, katak atu aplika ka implementa polítika ida tenke estabelese uluk ninia lesjislasaun. Lejislasaun mak fo kondisaun ba ita nia maluk sira nebe atu fila mai iha sira nia moris fatin tamba agora daudaun sira iha nacionalidade indonésia.
Ida be hau lakoncorda ba Mari'i mak dalabarak halo komentário mas komentário sira ne'e laduun iha benefífiu ba desenvolvimentu ita nia rain, krítika deit sen solusaun, hateten sai negativu barak liu do que positivu.
Líder hitórico (Fretilin) loloos descreve nian nudar símbulo ba nasaun laos halo tentativa oioin hodi estraga nasasaun.
Enviar um comentário