Jornal Nacional Diário - Kuarta-feira 27 Outubru 2010
Ministériu Públiko
Prokuradoria Geral da República
Gabinete do Procurador Geral da República
Komunikadu Ba Imprensa
KONA-BA
SUSPENSAUN BA MEMBRU GOVERNU AKUZADU TAN KRIME
IHA TIMOR LESTE
Prokuradoria Geral da República
Gabinete do Procurador Geral da República
Komunikadu Ba Imprensa
KONA-BA
SUSPENSAUN BA MEMBRU GOVERNU AKUZADU TAN KRIME
IHA TIMOR LESTE
1. Mosu iha Públiku interpretasaun sira oi-oin hale’u iha rejimi ne’ebé harii tiha ona iha ita-nia konstituisaun kona-ba forma oinsá efetiva responsablidade criminal hosi membru sira governu nian.
Loos duni katak balu iha hanoin di’ak maibe balu seluk fali iha interese atu buka deit sokar lia ho hanoin atu hetan proveitu Polítiku ruma ka tuir polítika buka sakar prosesu sira ne’ebé iha Tribunál sira.
Fiar metin katak sei impoin ezersisiu obzitividade nian ida oinsa koko atu alkansa sentido loloos hosi rezimi konstitusionál ne’ebé la’o hela ho ukun kbiit iha ita-nia leet no la’os interpretasaun konveniénsia nian ne’ebe laiha buat ida ho buat ne’ebé hatuur iha konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor Leste nian.
2.nune’e ita bá haree sá maka hateten iha ita-nia Konstituisaun kona-ba ida ne’e, iha hela artigu 113 katak, tuir epígrafe “Responsablidade kriminal husi membru sira Governu nian”hatuur katak:
1.membru governu ida ne’ebé akuzadu definitivamente tan krimi ida ne’ebé bele hetan kastigu ho pena prizaun superior hosi tinan rua sei suspende husi nia knaar, ba efeitu sira hodi hatutan prosesu sira.
2.bainhira husi husi akujasaun difinitiva tan krimi ne’ebé bele hetan kastigu ho pena prozaun to’o tinan rua, Parlamentu maka sei iha kbiit atu hakotu katak membru governu ne’e tenki suspnede ka lae ba efetu horak ne’e duni.
Hosi leitura testu ida-ne’e bele hare-hetan momoos buat ne’ebé mak lejizlador konstituinte hatene didi’ak atu haketak situasaun rua:
a-ida uluk mak membru governu ne’ebé hetan tiha akujasaun definitive tan krime ne’ebé bele kastigu ho pena prijaun aas liu tinan-rua, -ka karik ita hakarak utilize terminilojia antigu, krimi sira ne’ebé kastigu pena boot – situasaun ida maka sei fó tan forsa ne’ebé hatuur nanis iha numeru 1 hosi dispozisaun ne’ebé hakerek tiha iha konstituisaun, suspensaun ba membru governu atu nune’e prosesu criminal bele la’o ba oin.
B- ida tuir fali (daruak) maka membru governu ne’e hetan tiha akuzasaun tan krimi ne’ebé bele hetan kastigu ho pena prizaun hanesan ka kuran hosi tinan rua, ipoteze ne’ebe iha intervensaun parlamentu nia atu hakotu karik suspende ka lae Governante (ukun-nain) ne’e hodi hatán iha prosesu krime.
Iha kazu ida ne’e tamba dehan kon-ba krimi sira ne’ebé ladún todan maka suspensaun bele hala’o de’it hafoin deliberasaun parlamentar iha sentidu ida ne’e.
3.Solusaun ne’ebé hakerek iha ita-nia konstituisaun besik atu hanesan loloos ho konstituisaun Portugues nian, molok halo tiha revizaun tinan 1997.
Iha redasaun tinan 1982 no 1989 nian, bainhira membru Governu ida hetan akuzasaun tan krimi ida ne’ebé bele hetan kastigu ho pena boot, tuir obrigasaun tenki suspende hosi ninia mandate, laho nesesidade hosi intervensaun Parlamentu nian, aupásuke, bainhira akuzadu tan krime ne’ebé bele hetan kastigu ho pena kmaan liu, Parlamentu mak bele baberak atu suspende ka lae Governante ne’e atu hatutan prosesu.
Artigu 199 konstituisaun Portugés nian iha redasaun tinan 1989 hatuur nune’e:
Artigu 199
Efetivasaun kona-ba responsablidade kriminal hosi membru sira governu nian
Atu boot lala’ok criminal hasoru membru governu nian ida no nia hetan akuzasaun definitive (haduu nia), bainhira deit iha kazu krime ne’ebé bele hetan kastigu ho pena superior hosi tinan 3 asembleia Repúblika maka sei hakotu karik membru Governu ne’e bele suspende ka lae hodi hala’o prosesu.
Gomes Canotilho no Vital moreira, nu’udar konstituisionalista naran boot, tuir anotasaun kona-ba artigu ida-ne’e sira hakerek tiha katak “Rejime suspensaun knaar sira ne’ebé preve iha preseitu ida ne’e vale ba lala’ok criminal hosi membru sira governu nian ba krimi sasan deit, abrazen mos krime sira ne’ebé nia halo durante tempu ne’ebé hala’o nia knaar hanesan mós la’os kona-ba nia knaar sira. Dipozisaun ida ne’e sei distinge (haketak) entre kategoria hosi krime rua ba efeitu sira suspensaun nian mak hanesan: krime sira ne’ebé koresponde pena prizaun superior hosi tinan tolu, kazu ne’ebé membrus sira governu nian bele julga de’it la hare ba desizaun (lia-kotun) AR nian, atu suspende sira hanesan suspensaun rezultadu automatiku husi lala’ok kriminal (ida be hanesan solusaun implisita); krime sira ne’ebé la korresponde pena ida-ne’eba, kazu ne’ebé mak AR halotu kona-ba suspensaun ba efeitu sira hala’o prosesu.
Solusaun ne’ebé ita hein maka hanesan mós ba deputadu sira, buat hirak ne’ebé haree nanis iha rejime hanesan: membru sira governu nian labele tuir julgamentu bainhira hala’o hela sira nia knaar, tan razaun sira hosi defeza ba prestijiu funsaun nian no indepedensia hosi julgamentu; dehan kona-ba krime sira todan liu (sira ne’ebé kastigu ho pena sira todan liu) hirak-ne’e konsidera suspensu kedas tuir rezultadu husi akuzasaun definitive; dehan kona-ba krime sira ladun todan, prosesu sei hatutan deit bainhira AR suspende sira ba lala’ok ne’e, bainhira dehan oin-seluk sei suspende prosessu to’o bainhira hakotu sira nia funsaun governamental”-dehan loloos no hatudu sai ba ita-nian duni!
Jorge Miranda nu’udar professor katedratikú hosi Universidade Lisboa iha mós hanoin hanesan katak; haree ba testu konstituisional portugues nia uluk liu hosi revizaun tinan 1997, bainhira membru governu ida hetan akuzasaun definitive tan krime ne’ebé kastigu ho pena boot (hafoin tinan 1989, ho pena superior husi tinan 3) hetan tiha kedas suspensaun no prosesu sei hatutan de’it depende husi Parlamentu bainhira membru governu sai akuzadu hosi krime ne’ebé bele hetan kastigu ho pena inferior natoon hanesan temi tiha iha leten.
Temátika ida ne’e dehan kona-ba responsablidade criminal hosi membru sira governu nian, katedratiku ne’e hakerek tiha katak; “iha konstituisaun tinan 1976 hatetuk buat balu, iha testu inisial, prosesu la lao tuir nia termu sira bainhira krime la kastigu ho pena boot, maibe halo karik parlamentu tenke rejolve suspensaun membru governu, iha testu ne’ebé sei mosu kona-ba revizaun konstituisional tinan 1982 bainhira krime ne’e kastigu ho pena boot (ka hafoin halo tiha revizaun tinan 1989) ho pena prizaun superior hosi tinan tolu maka halo tiha kedas suspensaun no bainhira krime ne’ebé la kastigu ho pena ne’ebé bele hala’o liu hosi desizaun Asemblei Repúblika.
Ne’ebé iha Portugál halo tiha revizaun Konstituisional ida iha tinan 1997 no hahu hosi altura ida-ne’e la halo tiha ona suspensaun ba membru governu tan lala’ok hosi akuzasaun penal no sai tiha fali hanesan obrigasaun Parlamentu nian atu intervein iha situasaun hotu-hotu.
Loos duni, artigu 196 hosi konstituisaun tuir epigrafe hatete “efetivasaun responsablidade criminal hosi membru sira governu” hala’o tiha hanesan tuirmai:
1.Naran membru governu ida labele sai detidu ka prezu lahó autorizasaun Asembleia Repúblika, anaunserké tan halo krime ho neon-aat ne’ebé pena prizaun han malu (korresponde) ho limite masimu susperior hosi tinan tolu no kaer toman kedas ho matan (flagrante delitu).
2.Atu boot lala’ok kriminal hasoru membru governu balu no nia hetan akuzasaun definitive, Asembleia Rep”blika mak sei hakotu karik membru Governu ne’e bele hetan suspensaun nian sei sai obrigatorio bainhira dehan kona-ba krime ne’ebé temi iha numeru enteriór.
Haree ba redasaun foun ida-ne’e la bele fo-fatin atu laran-rua katak sai tiha hanesan obrigasaun – maibé iha Portugál – intervensaun Parlamentu nian iha kazu hotu-hotu ne’ebé hatada akuzasaun hasoru membru Governu, loos katak orgaun soberania ida ne’e kuran iha liberdade atu foti desizaun bainhira dehan kona-ba krime sira ne’ebé bele kastigu ho pena sira prizaun susperior husi tinan 3.
Iha liafuan sira husi Jorge Miranda no Rui Medeiros,”hafoin tiha revizaun tinan 1997 Asemblei mak hakotu nafatin ba krime saá de’it, maibe karik krime ne’e bele kastigu ho pena prizaun superior hosi tinan tolu, maka sai obrigatoriu duni atu halo deliberasaun suspensaun nian.5
4- Haree ba oin katak rejime ne’ebé la’o hela ho ukun-kbiit besik liu iha Timor Leste nian mak ida be han malu ho revizaun sira tinan 1982 no 1989, hela tiha hanesan evidensia, lian sira autorizadu hanesan professor sira Gomes Canotilho, Vital Moreira no Jorge Miranda defende tiha nafatin haree ba testu hirak ne’e, suspensaun automatika ba membru governu ne’ebé hetan akuzasaun defenitivu tan krime ne’ebé bele hetan kastigu ho pena boot (Ka pena Superior hosi tinan 3 hafoin tinan 1989), presiza deit intervensaun Parlamentu nian bainhira akuzasaun ne’e hatada tan krime ne’ebé hetan kastigu ho pena inferior.
Konstituisaun ne’eb la’o hela ho ukun-kbiit iha Timor Leste ezije de’it intervensaun Parlamentu nian bainhira iha akuzasaun tam krime ne’ebé bele kastigu ho pena hanesan ka kuran (inferiór) hosi prizaun tinan 2.
Hare ba norma sira ne’ebé la’o hela ho ukun-kbiit iha Timor Leste, maka sei to’o konkluzaun katak:
1. Membru Governu ne’ebé sai akuzadu tan krime ne’ebé hetan kastigu ho pena prizaun susperiór husi tinan rua sei hetan kedas suspensaun hosi ninia knaar atu tuir julgamentu;
2. Suspensaun ida-ne’e la depende hosi kualker deliberasaun Parlamentu nian, hala’o liu hosi ope legis.
3. Mmebru Governu ne’ebé sai akuzadu tan krime ne’ebé hetan kastigu ho pena prizaun tinan rua ka kuran sei suspende de’it hosi ninia knaar atu tir julgamentu bainhira hakotu hosi Parlamentu.
.
Loos duni katak balu iha hanoin di’ak maibe balu seluk fali iha interese atu buka deit sokar lia ho hanoin atu hetan proveitu Polítiku ruma ka tuir polítika buka sakar prosesu sira ne’ebé iha Tribunál sira.
Fiar metin katak sei impoin ezersisiu obzitividade nian ida oinsa koko atu alkansa sentido loloos hosi rezimi konstitusionál ne’ebé la’o hela ho ukun kbiit iha ita-nia leet no la’os interpretasaun konveniénsia nian ne’ebe laiha buat ida ho buat ne’ebé hatuur iha konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor Leste nian.
2.nune’e ita bá haree sá maka hateten iha ita-nia Konstituisaun kona-ba ida ne’e, iha hela artigu 113 katak, tuir epígrafe “Responsablidade kriminal husi membru sira Governu nian”hatuur katak:
1.membru governu ida ne’ebé akuzadu definitivamente tan krimi ida ne’ebé bele hetan kastigu ho pena prizaun superior hosi tinan rua sei suspende husi nia knaar, ba efeitu sira hodi hatutan prosesu sira.
2.bainhira husi husi akujasaun difinitiva tan krimi ne’ebé bele hetan kastigu ho pena prozaun to’o tinan rua, Parlamentu maka sei iha kbiit atu hakotu katak membru governu ne’e tenki suspnede ka lae ba efetu horak ne’e duni.
Hosi leitura testu ida-ne’e bele hare-hetan momoos buat ne’ebé mak lejizlador konstituinte hatene didi’ak atu haketak situasaun rua:
a-ida uluk mak membru governu ne’ebé hetan tiha akujasaun definitive tan krime ne’ebé bele kastigu ho pena prijaun aas liu tinan-rua, -ka karik ita hakarak utilize terminilojia antigu, krimi sira ne’ebé kastigu pena boot – situasaun ida maka sei fó tan forsa ne’ebé hatuur nanis iha numeru 1 hosi dispozisaun ne’ebé hakerek tiha iha konstituisaun, suspensaun ba membru governu atu nune’e prosesu criminal bele la’o ba oin.
B- ida tuir fali (daruak) maka membru governu ne’e hetan tiha akuzasaun tan krimi ne’ebé bele hetan kastigu ho pena prizaun hanesan ka kuran hosi tinan rua, ipoteze ne’ebe iha intervensaun parlamentu nia atu hakotu karik suspende ka lae Governante (ukun-nain) ne’e hodi hatán iha prosesu krime.
Iha kazu ida ne’e tamba dehan kon-ba krimi sira ne’ebé ladún todan maka suspensaun bele hala’o de’it hafoin deliberasaun parlamentar iha sentidu ida ne’e.
3.Solusaun ne’ebé hakerek iha ita-nia konstituisaun besik atu hanesan loloos ho konstituisaun Portugues nian, molok halo tiha revizaun tinan 1997.
Iha redasaun tinan 1982 no 1989 nian, bainhira membru Governu ida hetan akuzasaun tan krimi ida ne’ebé bele hetan kastigu ho pena boot, tuir obrigasaun tenki suspende hosi ninia mandate, laho nesesidade hosi intervensaun Parlamentu nian, aupásuke, bainhira akuzadu tan krime ne’ebé bele hetan kastigu ho pena kmaan liu, Parlamentu mak bele baberak atu suspende ka lae Governante ne’e atu hatutan prosesu.
Artigu 199 konstituisaun Portugés nian iha redasaun tinan 1989 hatuur nune’e:
Artigu 199
Efetivasaun kona-ba responsablidade kriminal hosi membru sira governu nian
Atu boot lala’ok criminal hasoru membru governu nian ida no nia hetan akuzasaun definitive (haduu nia), bainhira deit iha kazu krime ne’ebé bele hetan kastigu ho pena superior hosi tinan 3 asembleia Repúblika maka sei hakotu karik membru Governu ne’e bele suspende ka lae hodi hala’o prosesu.
Gomes Canotilho no Vital moreira, nu’udar konstituisionalista naran boot, tuir anotasaun kona-ba artigu ida-ne’e sira hakerek tiha katak “Rejime suspensaun knaar sira ne’ebé preve iha preseitu ida ne’e vale ba lala’ok criminal hosi membru sira governu nian ba krimi sasan deit, abrazen mos krime sira ne’ebé nia halo durante tempu ne’ebé hala’o nia knaar hanesan mós la’os kona-ba nia knaar sira. Dipozisaun ida ne’e sei distinge (haketak) entre kategoria hosi krime rua ba efeitu sira suspensaun nian mak hanesan: krime sira ne’ebé koresponde pena prizaun superior hosi tinan tolu, kazu ne’ebé membrus sira governu nian bele julga de’it la hare ba desizaun (lia-kotun) AR nian, atu suspende sira hanesan suspensaun rezultadu automatiku husi lala’ok kriminal (ida be hanesan solusaun implisita); krime sira ne’ebé la korresponde pena ida-ne’eba, kazu ne’ebé mak AR halotu kona-ba suspensaun ba efeitu sira hala’o prosesu.
Solusaun ne’ebé ita hein maka hanesan mós ba deputadu sira, buat hirak ne’ebé haree nanis iha rejime hanesan: membru sira governu nian labele tuir julgamentu bainhira hala’o hela sira nia knaar, tan razaun sira hosi defeza ba prestijiu funsaun nian no indepedensia hosi julgamentu; dehan kona-ba krime sira todan liu (sira ne’ebé kastigu ho pena sira todan liu) hirak-ne’e konsidera suspensu kedas tuir rezultadu husi akuzasaun definitive; dehan kona-ba krime sira ladun todan, prosesu sei hatutan deit bainhira AR suspende sira ba lala’ok ne’e, bainhira dehan oin-seluk sei suspende prosessu to’o bainhira hakotu sira nia funsaun governamental”-dehan loloos no hatudu sai ba ita-nian duni!
Jorge Miranda nu’udar professor katedratikú hosi Universidade Lisboa iha mós hanoin hanesan katak; haree ba testu konstituisional portugues nia uluk liu hosi revizaun tinan 1997, bainhira membru governu ida hetan akuzasaun definitive tan krime ne’ebé kastigu ho pena boot (hafoin tinan 1989, ho pena superior husi tinan 3) hetan tiha kedas suspensaun no prosesu sei hatutan de’it depende husi Parlamentu bainhira membru governu sai akuzadu hosi krime ne’ebé bele hetan kastigu ho pena inferior natoon hanesan temi tiha iha leten.
Temátika ida ne’e dehan kona-ba responsablidade criminal hosi membru sira governu nian, katedratiku ne’e hakerek tiha katak; “iha konstituisaun tinan 1976 hatetuk buat balu, iha testu inisial, prosesu la lao tuir nia termu sira bainhira krime la kastigu ho pena boot, maibe halo karik parlamentu tenke rejolve suspensaun membru governu, iha testu ne’ebé sei mosu kona-ba revizaun konstituisional tinan 1982 bainhira krime ne’e kastigu ho pena boot (ka hafoin halo tiha revizaun tinan 1989) ho pena prizaun superior hosi tinan tolu maka halo tiha kedas suspensaun no bainhira krime ne’ebé la kastigu ho pena ne’ebé bele hala’o liu hosi desizaun Asemblei Repúblika.
Ne’ebé iha Portugál halo tiha revizaun Konstituisional ida iha tinan 1997 no hahu hosi altura ida-ne’e la halo tiha ona suspensaun ba membru governu tan lala’ok hosi akuzasaun penal no sai tiha fali hanesan obrigasaun Parlamentu nian atu intervein iha situasaun hotu-hotu.
Loos duni, artigu 196 hosi konstituisaun tuir epigrafe hatete “efetivasaun responsablidade criminal hosi membru sira governu” hala’o tiha hanesan tuirmai:
1.Naran membru governu ida labele sai detidu ka prezu lahó autorizasaun Asembleia Repúblika, anaunserké tan halo krime ho neon-aat ne’ebé pena prizaun han malu (korresponde) ho limite masimu susperior hosi tinan tolu no kaer toman kedas ho matan (flagrante delitu).
2.Atu boot lala’ok kriminal hasoru membru governu balu no nia hetan akuzasaun definitive, Asembleia Rep”blika mak sei hakotu karik membru Governu ne’e bele hetan suspensaun nian sei sai obrigatorio bainhira dehan kona-ba krime ne’ebé temi iha numeru enteriór.
Haree ba redasaun foun ida-ne’e la bele fo-fatin atu laran-rua katak sai tiha hanesan obrigasaun – maibé iha Portugál – intervensaun Parlamentu nian iha kazu hotu-hotu ne’ebé hatada akuzasaun hasoru membru Governu, loos katak orgaun soberania ida ne’e kuran iha liberdade atu foti desizaun bainhira dehan kona-ba krime sira ne’ebé bele kastigu ho pena sira prizaun susperior husi tinan 3.
Iha liafuan sira husi Jorge Miranda no Rui Medeiros,”hafoin tiha revizaun tinan 1997 Asemblei mak hakotu nafatin ba krime saá de’it, maibe karik krime ne’e bele kastigu ho pena prizaun superior hosi tinan tolu, maka sai obrigatoriu duni atu halo deliberasaun suspensaun nian.5
4- Haree ba oin katak rejime ne’ebé la’o hela ho ukun-kbiit besik liu iha Timor Leste nian mak ida be han malu ho revizaun sira tinan 1982 no 1989, hela tiha hanesan evidensia, lian sira autorizadu hanesan professor sira Gomes Canotilho, Vital Moreira no Jorge Miranda defende tiha nafatin haree ba testu hirak ne’e, suspensaun automatika ba membru governu ne’ebé hetan akuzasaun defenitivu tan krime ne’ebé bele hetan kastigu ho pena boot (Ka pena Superior hosi tinan 3 hafoin tinan 1989), presiza deit intervensaun Parlamentu nian bainhira akuzasaun ne’e hatada tan krime ne’ebé hetan kastigu ho pena inferior.
Konstituisaun ne’eb la’o hela ho ukun-kbiit iha Timor Leste ezije de’it intervensaun Parlamentu nian bainhira iha akuzasaun tam krime ne’ebé bele kastigu ho pena hanesan ka kuran (inferiór) hosi prizaun tinan 2.
Hare ba norma sira ne’ebé la’o hela ho ukun-kbiit iha Timor Leste, maka sei to’o konkluzaun katak:
1. Membru Governu ne’ebé sai akuzadu tan krime ne’ebé hetan kastigu ho pena prizaun susperiór husi tinan rua sei hetan kedas suspensaun hosi ninia knaar atu tuir julgamentu;
2. Suspensaun ida-ne’e la depende hosi kualker deliberasaun Parlamentu nian, hala’o liu hosi ope legis.
3. Mmebru Governu ne’ebé sai akuzadu tan krime ne’ebé hetan kastigu ho pena prizaun tinan rua ka kuran sei suspende de’it hosi ninia knaar atu tir julgamentu bainhira hakotu hosi Parlamentu.
.


0 comentários:
Enviar um comentário