Segunda-feira, 4 de Outubro de 2010

PN ABANDONA DIREITU VITIMA GERRA SIVIL

.
SUARA TIMOR LOROSAE - Segunda, 04 Outubru 2010

DILI – Vitima Gerra sivil lamenta tebes ho desizaun Parlamentu Nasional (PN), hodi adia diskusaun esbosu lei rekomedasaun CAVR no CVA. No konsidera desizaun nee hansan abandona direitu vitima gerra sivil nebe agora dadauk seidauk hetan atensaun husi governu Timor Leste.

“Vitima sira agora frustadu, tanba deputadu sira nunak fo atensaun ba rekomendasaun CAVR no CVA nian, hodi nunee problema direitu vitima sira nian abandonahela,” Kodenadora Programa, ICTJ Timor-Leste Manuela Pereira, kasu lia hirak nee ba STL liu komunikadu imprensa, Sesta,(1/10).

PN iha loron 29 Septembru liu ba desidi ona hodi adia diskusaun esbosu lei rekomendasaun CAVR no CVA, hodi fo prioridade ba lei sira seluk inklui lei kodigu sivil Timor Leste nian nebe lopia tomak husi lei Governu Portugueza nian.

Nia dehan PN lolos tenke fo atensaun ba esbosu lei rua ne’ebe nebe rekomeda husi CAVR ho CAV hodi governu bele implementa ona inklui fo rekoperasaun ba vitima da gerra sira agora moris iha kiak no mukit laran.

“Desizaun ida ne’e hatudu katak, deputadu balun lakohi hare vitima nia direitu hanesan asuntu ne’ebe importante, tanba ne’e maske prosesu ne’e lao kleur, komesa husi Junhu tinan 2008 too agora abandona hela hodi nunee implementasaun mos paradu,” hatete Manuela.

Nia propoin atu establese eskuadramentu ba programa Nasional Reparasaun ida, no Institutu Memoria ida ne’ebe sei tau matan ba implementasaun rekomendasaun, buka ema lakon tanba konflitu, dokumentasaun no edukasaun kona ba direitus umanus.

“Povu sivil Timor-Leste sofre tinan naruk husi tinan 1975 to’o 1999, ema barak sei terus nafatin laiha kbit no laiha atensaun ba sira nia situasaun laiha mos aimoruk hodi kura sira nia kanek maski independensia tinan 10 ona,” hatete Pereira.

Komisaun Simu Malu, Lia-Los no Rekonsiliasaun (CAVR) nia mandatu atu investiga violasaun Direitus umanus ne’ebe komete durante konflitu armadu tinan 25 Timor-Leste nian. Rekomendasaun nee hodi restoura dignidade vitima sira nian no mos promove rekonsiliasaun no reintegra fali suspeitu autor kriminozu sira ba iha komunidade.

Iha ninia Relatoriu final, CAVR halo Rekomendasaun 200 ba leten ba institusaun estadu Timor-Leste no Indonesia nian, komunidade internasional, igereja Katoliku no sosiadade sivil Timor-Leste nian kona ba reforma no insiativa ne’ebe tenke halao hodi prevene violasaun Direitus umanus la akontese fila fali. Rekomendasaun xave inklui mos lori autor krime grave sira ba justisa no medidas oi-oin hodi kria institusaun estadu nian ne’ebe forte no responsavel.

Nia sublina tan katak, Komisaun Lia-los no Amizade (CVA) hanesan komisaun bilateral Timor-Leste no Indonesia nian, ne’ebe establese iha 2004, hetan mandatu atu determina ‘lia-loos ne’ebe konklusivu’ kona ba violensia ne’ebe akontese antes no depois konsultasaun popular iha 1999. CVA hetan kritika husi organizasaun sosiadade sivil Timor-Leste nian no mos Organizasaun Nasaun Unidas tanba iha poder atu rekomenda amnestia. A final, CVA la uza poder amnestia ne’e no ninia rekomendasaun barak mak konsistente ho rekomendasaun CAVR nian. jef
.

0 comentários: