.
KONFERENSIA DA IMPRENSSA
“Orçamento Rectificativo do Orçamento Geral do Estado 2010”
Bazeia ba Proposta de Lei kona-ba Orsamento Rectificativo (OR) 2010 nebe guverno haruka ona ba Parlamento Nasional iha dia 01 de Junho 2010 hodi husu aumentu total despeza hamutuk $177,985 milhoes de dollar Americanos. Ami hakarak hato’o Luta Hamutuk nia posisaun ba proposta lei ne’e. Posisaun ne’e hodi hateten katak, proposta Lei Orsamento Rectificativo 2010 hatudu laiha razaun forte, nesesariu no prioritariu hodi bele justifika katak iha tinan sivil 2010 presiza duni aumenta osan. Sa tan ministerio nebe mak durante ne’e nakonu ho problema maibe husu aumentu nafatin no ami fiar katak sira sei halo konfuzaun deit ba publiku. Tamba-ne’e, ami ejiji makaas ba Parlamento Nasional no Guverno hodi tau atensaun makaas ba ministeriu hirak nebe tuir mai ne’e:
1. Ministerio Turismo, Comersiu no Industria (MTCI)
Ejiji ba Parlamento Nasional hodi ignora proposta husi MTCI nebe husu tan aumentu osan hamutuk $18,352 milhoes de Americanos. Ami hare’e katak orsamento inisu sei sufisiente hodi hala’o servisu MTCI nian. Parte seluk mos, MTCI laiha kapasidade hodi halo plano, halo esekusaun do orsamento nomos estabelese mekanismo kontrollu. Realidade ne’e bele hatudu husi preokupasaun komunidade nian iha distrito hotu-hotu kona-ba mekanismo no distribuisaun fos. Ami husu ba MTCI diak liu fo tempo barak hodi resolve problema mak povu hasoru duke husu amenta osan hela deit.
2. Ministerio Dezenvolvimento Economia (MED)
Plano MED to’o agora halo konfuzaun ba publiku, tamba ministro rasik barak liu halo knar hanesan Ministerio Agrikultura (MAFP). Bainhira MAFP fahe traktor ba agrikultor sira nune mos MED mos fahe traktor, bainhira MAFP fahe ro’o, MED mos fahe ro’o, nomos sel-seluk tan mak ministerio rua ne’e dupla. Ne’e hatudu katak MED laiha kapasidade hodi dezenvolve meus plano ba ekonomia povu nian, tamba komunidade barak mak sei moris iha linha pobreza nia okos. Tuir lolos MED fokus ba problema povu nomos nasaun nian hodi dezenvolve ekonomia sustentavel laos halo dupla tun-sae.
Tamba-ne’e, ami ejiji ba Parlamento Nasional hodi altera orsamento ba transferensias MED nian hamutuk $9,670 milhoes ba iha Programa Dezenvolvimento Lokal (PDL) nune povu bele hadia sira nia fasilidades baziku mak sei sai preokupasaun bo’ot iha area rurais.
3. Ministeriu Edukasaun (ME): Tuir ami nia monitoramento no peskiza durante ne’e hatudu katak ME laiha kapasidade hodi dezenvolve sistema edukasaun nebe mak kualifikadu, laiha vontade hodi hadia kondisaun escola nomos fasilidades escola husi nivel pre-primaria to’o secundaria at teb-tebes. Maibe tinan-tinan, ME nia orsamento sempre aumenta hela deit, no iha orsamento Rectificativu sae to’o $70,620 milhoes. Husi montante osan ne’e hamutuk $60,385 milhoes (86%) hodi habokur deit makina ministerio nian.
Tamba-ne’e, ami ejiji ba Parlamento Nasional hodi altera orsamento ME nian nebe mak laiha esplikasaun detahlos hodi tau ba iha despeza kapital hodi nune bele hadia kondisaun escola nomos aumenta fasilidades escola nian.
4. Ministerio Agricultura no Pescas (MAFP): MAFP hetan prioridade makaas mos ba alokasaun orsamento tinan-tinan, inklui iha orsamento rectificativo sae to’o iha $19,461 milhoes. Maske aumenta osan bo’ot ba bei-beik maibe kuaze problema produsaun agricula nomos povu agrikutor sira laiha mudansa signifikante. Husi fahe traktor rihun ba rihun, fini, ro’o nomos animal hakiak; Timor Leste sei dependensia makaas nafatin ba iha importasaun aihan husi rai liur. Ezemplo: MTCI sei importa nafatin fos bar-barak mai iha Timor Leste, na’an no aifuan sei barak mak importa husi liur. Produsaun rai laran laiha tiha fatin iha merkado tamba importasaun, laiha indikador ba produto agricula, na’an no ikan nia folin as teb-tebes, nune mos aifuan karun liu, servisu florestal nian mos la-klaru. Servisu MAFP sai hanesan tiha Ministerio Sosial tamba fahe sasan tun-sae no ikus estado no povu ida ne’e laiha tiha previzaun ba futuru produsaun iha rai laran.
5. Ministerio Infrastruktura (MI): Tinan-tinan ministerio ne’e hetan alokasaun orsamento bo’ot teb-tebes, maibe povu sei halerik nafatin tinan-tinan kona-ba estrada rurais, eletrisidade no bee-mos. Povu mos susar atu asesu ba merkado tamba difikuldade transporte publiku. Tuir monitoramento Luta Hamutuk hatudu katak, MI nia kapasidade fraku teb-tebes intermus esekusaun, kualidade no kontrollu. Realidade ne’e hatudu husi projeto bar-barak mak laiha kualidade. Ezemplo foin dadaun kona-ba Projeto Pakote Referendum 2009 nebe mak komunidade no lideransa nasional sira kestiona no preokupa. Projeto barak mak la-benefisia povu maibe MI sempre husu aumentu osan nafatin tinan ba tinan.
Tamba-ne’e, ami husu ba Parlamento Nasional hodi altera aumenta osan ba MI hamutuk $17,807 milhoes iha aumento OR ne’e. Esperiensia barak hatudu katak, MI laiha kapasidade, la-konsisten ho alokasaun mak eziste ona nomos MI sai tiha hanesan Banco de Emerjensia deit.
Ami mos ejiji makaas ba Parlamento Nasional hodi fikaliza servisu guverno nian ho vontade estado. Tamba-ne’e, Membro Parlamento Nasional hotu tenke konsidera failansu guverno nian hanesan problema nasional ida mak tenke buka nia dalan hodi resolve no hadia sasan hirak ne’e. Laos atu uza deit sala ne’e hodi buka votus konfiansa ba povu…!!!
Obrigado Wain!
Dili, 15 de Junho de 2010
Mericio Akara
Direitor Luta Hamutuk
Tel: (+670) 7263783
.

KONFERENSIA DA IMPRENSSA
“Orçamento Rectificativo do Orçamento Geral do Estado 2010”
Bazeia ba Proposta de Lei kona-ba Orsamento Rectificativo (OR) 2010 nebe guverno haruka ona ba Parlamento Nasional iha dia 01 de Junho 2010 hodi husu aumentu total despeza hamutuk $177,985 milhoes de dollar Americanos. Ami hakarak hato’o Luta Hamutuk nia posisaun ba proposta lei ne’e. Posisaun ne’e hodi hateten katak, proposta Lei Orsamento Rectificativo 2010 hatudu laiha razaun forte, nesesariu no prioritariu hodi bele justifika katak iha tinan sivil 2010 presiza duni aumenta osan. Sa tan ministerio nebe mak durante ne’e nakonu ho problema maibe husu aumentu nafatin no ami fiar katak sira sei halo konfuzaun deit ba publiku. Tamba-ne’e, ami ejiji makaas ba Parlamento Nasional no Guverno hodi tau atensaun makaas ba ministeriu hirak nebe tuir mai ne’e:
1. Ministerio Turismo, Comersiu no Industria (MTCI)
Ejiji ba Parlamento Nasional hodi ignora proposta husi MTCI nebe husu tan aumentu osan hamutuk $18,352 milhoes de Americanos. Ami hare’e katak orsamento inisu sei sufisiente hodi hala’o servisu MTCI nian. Parte seluk mos, MTCI laiha kapasidade hodi halo plano, halo esekusaun do orsamento nomos estabelese mekanismo kontrollu. Realidade ne’e bele hatudu husi preokupasaun komunidade nian iha distrito hotu-hotu kona-ba mekanismo no distribuisaun fos. Ami husu ba MTCI diak liu fo tempo barak hodi resolve problema mak povu hasoru duke husu amenta osan hela deit.
2. Ministerio Dezenvolvimento Economia (MED)
Plano MED to’o agora halo konfuzaun ba publiku, tamba ministro rasik barak liu halo knar hanesan Ministerio Agrikultura (MAFP). Bainhira MAFP fahe traktor ba agrikultor sira nune mos MED mos fahe traktor, bainhira MAFP fahe ro’o, MED mos fahe ro’o, nomos sel-seluk tan mak ministerio rua ne’e dupla. Ne’e hatudu katak MED laiha kapasidade hodi dezenvolve meus plano ba ekonomia povu nian, tamba komunidade barak mak sei moris iha linha pobreza nia okos. Tuir lolos MED fokus ba problema povu nomos nasaun nian hodi dezenvolve ekonomia sustentavel laos halo dupla tun-sae.
Tamba-ne’e, ami ejiji ba Parlamento Nasional hodi altera orsamento ba transferensias MED nian hamutuk $9,670 milhoes ba iha Programa Dezenvolvimento Lokal (PDL) nune povu bele hadia sira nia fasilidades baziku mak sei sai preokupasaun bo’ot iha area rurais.
3. Ministeriu Edukasaun (ME): Tuir ami nia monitoramento no peskiza durante ne’e hatudu katak ME laiha kapasidade hodi dezenvolve sistema edukasaun nebe mak kualifikadu, laiha vontade hodi hadia kondisaun escola nomos fasilidades escola husi nivel pre-primaria to’o secundaria at teb-tebes. Maibe tinan-tinan, ME nia orsamento sempre aumenta hela deit, no iha orsamento Rectificativu sae to’o $70,620 milhoes. Husi montante osan ne’e hamutuk $60,385 milhoes (86%) hodi habokur deit makina ministerio nian.
Tamba-ne’e, ami ejiji ba Parlamento Nasional hodi altera orsamento ME nian nebe mak laiha esplikasaun detahlos hodi tau ba iha despeza kapital hodi nune bele hadia kondisaun escola nomos aumenta fasilidades escola nian.
4. Ministerio Agricultura no Pescas (MAFP): MAFP hetan prioridade makaas mos ba alokasaun orsamento tinan-tinan, inklui iha orsamento rectificativo sae to’o iha $19,461 milhoes. Maske aumenta osan bo’ot ba bei-beik maibe kuaze problema produsaun agricula nomos povu agrikutor sira laiha mudansa signifikante. Husi fahe traktor rihun ba rihun, fini, ro’o nomos animal hakiak; Timor Leste sei dependensia makaas nafatin ba iha importasaun aihan husi rai liur. Ezemplo: MTCI sei importa nafatin fos bar-barak mai iha Timor Leste, na’an no aifuan sei barak mak importa husi liur. Produsaun rai laran laiha tiha fatin iha merkado tamba importasaun, laiha indikador ba produto agricula, na’an no ikan nia folin as teb-tebes, nune mos aifuan karun liu, servisu florestal nian mos la-klaru. Servisu MAFP sai hanesan tiha Ministerio Sosial tamba fahe sasan tun-sae no ikus estado no povu ida ne’e laiha tiha previzaun ba futuru produsaun iha rai laran.
5. Ministerio Infrastruktura (MI): Tinan-tinan ministerio ne’e hetan alokasaun orsamento bo’ot teb-tebes, maibe povu sei halerik nafatin tinan-tinan kona-ba estrada rurais, eletrisidade no bee-mos. Povu mos susar atu asesu ba merkado tamba difikuldade transporte publiku. Tuir monitoramento Luta Hamutuk hatudu katak, MI nia kapasidade fraku teb-tebes intermus esekusaun, kualidade no kontrollu. Realidade ne’e hatudu husi projeto bar-barak mak laiha kualidade. Ezemplo foin dadaun kona-ba Projeto Pakote Referendum 2009 nebe mak komunidade no lideransa nasional sira kestiona no preokupa. Projeto barak mak la-benefisia povu maibe MI sempre husu aumentu osan nafatin tinan ba tinan.
Tamba-ne’e, ami husu ba Parlamento Nasional hodi altera aumenta osan ba MI hamutuk $17,807 milhoes iha aumento OR ne’e. Esperiensia barak hatudu katak, MI laiha kapasidade, la-konsisten ho alokasaun mak eziste ona nomos MI sai tiha hanesan Banco de Emerjensia deit.
Ami mos ejiji makaas ba Parlamento Nasional hodi fikaliza servisu guverno nian ho vontade estado. Tamba-ne’e, Membro Parlamento Nasional hotu tenke konsidera failansu guverno nian hanesan problema nasional ida mak tenke buka nia dalan hodi resolve no hadia sasan hirak ne’e. Laos atu uza deit sala ne’e hodi buka votus konfiansa ba povu…!!!
Obrigado Wain!
Dili, 15 de Junho de 2010
Mericio Akara
Direitor Luta Hamutuk
Tel: (+670) 7263783
.

0 comentários:
Enviar um comentário