Australia- Woodside Laiha Polítika Segredu
Dili – Governu Australia laiha polítika ruma durante ne’e atu dudu Woodside hodi defende maka’as opsaun ‘floating LNG’ iha kampu Greater Sunrise ihaTasi Timor.
Embaixadór Australia ba Timor Leste Peter Heyward hateten governu Austráliala promove opsaun partikulár ida kona-ba esplorasaun mina iha kampu Greater Sunrise. Australia hakarak haré dezenvolvimentu atu la'o tuir provizaun iha tratadu sira, dehan Embaixadór Heyward .
“Austrália sei kontinua servisu ho Timor-Leste iha jestaun ba reseita husi mina iha Tasi Timor ba benefísiu ita nia nasaun rua ne'e. Kooperasaun idane'e harii tuir prinsípiu sira ne'ebé hatama iha Tratadu sira kona ba Tasi Timor,” dehan Embaixadór Heyward, bainhira hatán pergunta eskrita Timor Postnian iha sesta (04/06).
Embaixadór Australia dehan to’o ohin loron governu Australia mós seidauk foti desizaun ida atu apoia ka la apoia proposta Woodside ho ninia parseiru sira, ne’ebé hanaran *the Joint Venture.* The Joint Venture kompostu husi Woodside, ConocoPhillips, Shell no OsakaGas. “Sei sedu hela atu dehan katak regulador Austrália nian atu aprova planudezenvolvimentu ida ne'ebé inklui mós fabrika LNG Namlele.
Bainhira *theJoint Venture* aprezenta Planu Kampu Dezenvolvimentu ida, regulador sira husi Australia i husi JPDA tenke konsidera tuir kritériu ne'ebé iha tratadu relevante (Artigu 12 *International Utilisation Agreement*).
Regulador JDPA nian, Autoridade Nasionál Petróleu, regula 20.1 porsentu rekursu Sunrise nian ne'ebé fahe ba JPDA, Austrália ho Timor-Leste haklisuk,” dehan nia.
“Austrália nia regulador regula 79.9 porsentu rekursu Sunrise nian ne'ebé pertense ba Austrália. “Karik planu ne'e tuir kritériu no kondisaun lei Austrália nian, entaun regulador Austrália sei fó hanoin ba JPDA nia regulador kona ba nia intensaun atu aprova dezenvolvimentu,” tenik nia.
Konaba ezijensia governu TL atu lori pipeline mai TL, Embaixador Heyward lafo esklaresimentu klaru. Nia dehan Australia kumpre deit tratadu. “Governu Austrália iha obrigasaun tuir prosesu iha tratadu sira, inklui mós prosesu atu fihir opsaun dezenvolvimentu nian,” dehan nia.
“Governu Austrália nunka promove opsaun partikulár ida atu dezenvolveGreater Sunrise. “Fatin ida ne'ebé atu harii fabrika LNG ne'e, tuir loos ida ne'ebé atu bele esplora posu mina ba vantajen komersiál ida ke di'ak liu, tuir tratadu sira(*Tratadu Tasi Timor*, *the International Unitisation Treatment no theTreaty on Certain Maritime Agreements*, sira ne'e hotu Timor-Leste hoAustrália konkorda tiha ona.)
Tuir tratadu sira ne'e, *the* *Joint Venture*,tenke aprezenta ba regulador sira planu dezenvolvimentu ida ne'ebé atu dezenvolve rekursu sira ‘iha vantajen komersiál ida ne'ebé di'ak liu korrespondente ho pratika di'ak iha kampu mina nian.',” dehan nia.
Foin lalais, Woodside fó hatene ba Governu rua ne'e katak *the Joint Venture*, konsidera katak opsaun LNG namlele iha tasi laran iha ‘vantajen komersiál boot liu’ bainhira kampara ho opsaun atu dada kadoras ba Darwin kakadoras mai TL.
Halo esplorasaun ba rekursu Greater Sunrise nian ho ‘vantajen komersiál bootliu’ haktuir tratadu sira ne'ebé relevante, *the Joint Venture*, sei masimiza reseita ba Governu na'in rua ne’e atu simu.
Embaixadór dehan reseita ho akordu lisuk sira ne'e Austrália ho Timor-lestenegoseia tiha ona i reflete mós iha tratadu sira ne'e. “Iha *InternationalUtilisation Agreement*, Austrália ho Timor-Leste konkorda tia ona katak kampu sira Greater Sunrise nian toba iha 79.9 porsentu iha área jurisdisaun Austrália nian i 20.1 porsentu iha Área Petróleu Dezenvolvimentu Lisuk(JPDA), ne'ebé Austrália ho Timor-Leste komparte.
Maski nune'e Austrália hoTimor-Leste konkorda iha Tratadu *on Certain Maritime Arragements* iha TasiTimor atu fahe mina ‘upstream’ hanesan – Timor-Leste i Austrália, ida-ida simu 50 porsentu husi reseita mina *upstream* nian,” dehan nia.
Nia hatutan Austrália mós konkorda iha akordu ida ne'ebé asina iha tinan 2003, katak karik dezenvolve área Sunrise ho fabrika LNG namlele iha tasi,sei selu tan Timor-Leste millaun US$10 kada tinan, bainhira hala’okonstrusaun, ho tan millaun US$1 kada tinan bainhira sei harii fasilidadesira iha área ne'e.
“Ida ne'e sei aumenta tan millaun $300 ba reseitaTimor-Leste nian iha maizumenus tinan 30, vida naruk área referee,” dehan embaixadór Australia. (mouzinho)
.


0 comentários:
Enviar um comentário